TERAPIJA DUŠE
Svetootačka psihoterapija
Stotina Sv. Jovana Zlatoustog
1. Vlastodržac nije onaj ko se tako naziva, već ko je takav u stvari.
2. Vlastodršci su oni koji upravljaju sami sobom.
3. Znanje o dobru i zlu je stavljeno u savest svih ljudi.
4. Ne, doista nema ničega jačeg od molitve, pa čak i ničeg ravnog njoj.
5. Tamo, gde su razvratne pesme, skupljaju se demoni, a gde su duhovne pesme, tamo nishodi blagodat.
6. Gde su zloba i gnev, tamo ne doleće Duh krotkosti.
7. Nema nikakve potrebe za zakletvama.
8. Da li si gnevljiv? Budi takav prema svojim gresima.
9. Majka svih dobara i usavršiteljica svake vrline je ljubav.
10. Doista, ništa nam ne donosi toliko stradanja kao strasti koje su ojačale u duši.
11. Psalam je veliki sagovornik.
12. Ko izlaže lažno učenje, ne slušaj ga, makar bio i anđeo.
13. Ispitivaćemo svoja dela i ni o kome se nećemo izjašnjavati ružno.
14. Siromaštvo nas uči i mudrosti, i trpljenju, i svakom mudroljublju.
15. Polna želja nam je data radi braka i rađanja dece, a ne radi bluda i razvrata.
16. Nema nijednog sopstvenog greha koji bi poticao iz nužnosti, već svi oni zavise od zloupotrebe volje.
17. Siromaštvo, prema uobičajenom poretku stvari, mora da proizvodi ne lenost, već marljivost.
18. Krađa potiče od lenosti.
19. Vrlina je saobrazna s prirodom, a porok joj suprotan, kao što je bolest suprotna zdravlju.
20. Kada bi bilo korisno znati budućnost, onda to Bog ne bi sakrio od nas.
21. Ako neizostavno želiš slavu, bolje traži slavu od Boga.
22. Ko sam sebe uznosi, toga ne uznose drugi.
23. Nepoštenje s govorničkom veštinom proizvodi daleko više zla, nego neobrazovanost.
24. Od mnoštva zadovoljstava kod nas biva mnogo i grehova, u šta se može ubediti svaki.
25. Obično ne pričinjavaju toliko štete nametne zveri, koliko poročni ljudi.
26. Krst je glava našeg spasenja; krst je uzrok bezbrojnih dobara.
27. Krst je naša pohvala, početak svih dobara i poduhvata i sav naš ukras.
28. Ko je rekao pomiluj, taj je učinio ispovest.
29. Zar misliš da čoveku treba malo snage da se, kada prima uvrede, ne gnevi.
30. Čovek rasipnik nije velikodušan.
31. Ko upotrebljava novac na ono što treba, taj je velikodušan.
32. Doista je velika ona duša koja ne robuje strasti i smatra novac ni za šta.
33. Sveznajući nema potrebe za svedocima i dokazima.
34. Uzdržavanje od pozorišnih predstava može biti nazvano početkom celomudrenosti.
35. Strast ne poznaje granice, ali prestaje samo onda, kada ubije onoga koji je njome opsednut.
36. Ništa tako ne pruža duši spokojstvo i mir, kao krotkost i smirenoumlje.
37. Mrzeti je teško i povezano je s nemirom, a voleti je lako i ugodno.
38. Gnev je zver, zver divlja i svirepa.
39. Gnev je isto ono mahnitanje, samo privremeno.
40. Velikoj duši je svojstveno da ne misli o sopstvenom zadovoljstvu, već da se brine o drugima.
41. Strasti su tirani.
42. Nedostatke bližnjih treba prećutkivati i prikrivati.
43. Niko te neće osuditi, ako budeš sam sebe osuđivao.
44. Ne činiti, već trpeti zlo – to je istinska nadmoć.
45. Ne traži slavu od bezumnih, već prihvati kao dovoljno da imaš slavu razumnih ljudi.
46. Niko tako nije lep dušom kao jednostavan čovek.
47. To je duhovno pristanište duše (o Crkvi).
48. Nema ničega prijatnijeg od čoveka koji ne ume da se gnevi.
49. Što je ko većim bogatstvom okružen, to veće bogatstvo želi.
50. Početak gordosti je neznanje Gospoda.
51. Gordost je krajnja glupost.
52. Čovek se često baca u bezdan da bi mu se drugi divili.
53. Ako ko nije u stanju da upravlja svojom dušom, kako će upravljati državom?
54. Gnev nema snagu, ako je ne dobije od tebe.
55. Gnev nije ništa drugo do bezumna raspaljenost.
56. Ništa čoveka ne čini toliko bestidnim, kao iskvarena savest.
57. Srebroljublje je uzbunilo vaseljenu.
58. Radost čini dušu lakomislenom, nadmenom i nepostojanom.
59. Ljubav (kroz Boga) jednih prema drugima čini nas neporočnima.
60. Moliti se za nesreću neprijateljima bezakonje je.
61. Nema ničeg svetijeg od onog jezika koji u nesrećama blagodari Boga.
62. Nećemo oplakivati umiruće, već one koji završavaju život u porocima.
63. Celomudrenost je uzdržavanje i pobeđivanje pohota borbom (a ne bekstvom).
64. Zadovoljstva poroka su kratkotrajna, a žalost je neprestana.
65. Nema ničeg ništavnijeg od slave ljudske.
66. Moramo da čuvamo imovinu tako kao da nam je ona tuđa.
67. Preziraćemo novac, da ne bismo izgubili iz vida svoju dušu.
68. Ljubav (Božija) je bolja od vlasti i svakog bogatstva.
69. Ako si učinio dobro, dan ti je lep, a ako si sagrešio, on je ružan i mučan.
70. Ako ti je čista savest, onda imaš pravi praznik.
71. Dobra žena je za muža je pristanište i najvažniji lek od duševnog rastrojstva.
72. Ako moramo nositi breme jedni drugima, onda tim više treba nositi nedostatke žene.
73. Žena ima veliku snagu kako za vrlinu, tako i za porok.
74. Kada ne podozrevaš ništa zlo, tada ne možeš ni smerati zlo.
75. Nevolje stvaraju milosrđe i čovekoljublje.
76. Ptice imaju krila da bi izbegavale mreže; tako i ljudi imaju razum da bi izbegavali grehove.
77. Često se od smeha rađaju prljave reči, a od prljavih reči još prljavija dela.
78. Prisustvovanje pozorišnim predstavama stvara preljubu, neuzdržanost i svaku bestidnost.
79. Svako dobro delo je plod ljubavi.
80. Bolje je prljati sebe odvratnim blatom, nego gresima.
81. Siromašan je onaj ko ne može da podnosi siromaštvo.
82. Ali ako se uništi milosrđe, sve he poginuti i istrebiće se.
83. Ako je on častan i bogat, to je pravedno.
84. Telesne bolesti isceljuje veština lekara, a bolesnu dušu brzo isceljuju reči Hristove.
85. Ono što je telesna hrana za održavanje naših snaga, to je i čitanje Pisma za dušu.
86. Ako se bogatstvo daje glupaku, čini ga još glupljim, a razvratnika još razvratnijim.
87. Pred vrlinom sva bogatstva sveta su gora od blata, manja od trunčice.
88. Ništa tako ne čini ljude glupima kao zloba.
89. Prva vrlina, pa čak i sve vrline sastoje se u tome da se bude putnik i stranac u ovom svetu.
90. Ne daj nam, Bože, da trpimo sve što se može trpeti.
91. Imaš jezik ne radi toga da bi se rugao drugome, već da bi blagodario Boga.
92. Ljubav (Božija) je koren, izvor i mati svega dobroga.
93. Bez ljubavi su svi darovi ništa.
94. Ne govori mi o niskoj ljubavi koja je pre bolest.
95. Dakle, prestanimo najpre da pljačkamo, pa tek onda počnimo da dajemo milostinju.
96. Veliko je dobro biti svestan svojih grehova, neprestano misliti o njima.
97. Sedina je onda poštovana, kada onaj koji je njome ukrašen postupa onako kako dolikuje sedini.
98. Starac je car ako hoće to da bude.
99. Kada me mrze, a sam ne mrzim. tada drugi mene ima za neprijatelja, a ne ja njega.
100. 100. Ova tajna ti već ovde zemlju pretvara u nebo (o pričešću Svetim Tajnama).
