ČTENIJA POSNOG TRIODA

 

ČTENIJA POSNOG TRIODA

POUKA U SVETI I VELIKI PETAK

 
Braćo i oci! Sveta stradanja Gospoda našega Isusa Hrista u duši blagogovejnog čovjeka proizvode umiljenje, rađaju suze i privode dušu u veliko smirenje. Naročito dejstvo ona pokazuju na hrišćanina u ove svete dane, u koje se izvršilo spasenje čovjeka. Jer šta se tada zbilo? Savjet, sastavljen radi ubistva Njegovog, vezivanje, kad Ga uzeše i povukoše na sud kao prestupnika, stajanje na sudu pred Pilatom, mučenje i ispitivanje, kad Ga vođahu po drugim sudovima kod Iroda, Ane i Kajafe, šamaranja, pljuvanje, sramoćenja, uzlazak na krst, pribadanje ruku i nogu, okušanje žuči i octa, probadanje rebra i ostalo, – sve što je prosijalo i zasjalo, što sav svijet ne može u sebe da primi, o čemu ne mogu ispričati kako bi valjalo ne samo ne ljudi, nego ni angeli.
Proniknimo, braćo u veličanstvenost ove neizrecive tajne. Protiv onoga Koji objavljuje savjete srca i od Kojeg se ne sakriva ni jedna pomisao srca, sačinjavaju savjet da Ga ubiju. Onaj Koji upravlja cijelim svijetom naređenjem Svojim i silom Svojom Boženstvenom, predaje se u ruke grešnih ljudi. Onoga Koji zapovijeda oblacima da daju kišu na zemlju, vuku svezanog na sud. Onaj Koji je pedljem izmjerio nebesa i u mjeru smjestio prah zemlje, i izmjerio na kantaru planine i na tasovima kantara brda (Is. 40:12), šamara sluga. Glavu Onoga Ko je ukrasio zemlju cvijećem i biljem, drvećem i travom, ovjenčaše danas trnovim vijencem. Onoga Ko je posadio u raju drvo života obukoše u crvene haljine i prikucaše za drvo života. Kakav veličanstven i natprirodan prizor! Ugledalo je ovo sunce, i sakrilo svoje zrake, ugledao je i mjesec i pomračio se, osjetila je zemlja i od straha zatreperila i pokolebala se, vidjelo je kamenje i raspalo se, sav svijet se smutio i sva je tvorevina pala u metež od stradanja Tvorca Svojega.
A mi – šta je sa nama, braćo? Ako su se bezdušne i bezosjećajne stihije, kao obdarene dušom i žive, užasnule i izmjenile ponašanje svoje u strahu od viđenja onoga što se sa Gospodom zbiva, nećemo li mi, ljudi razumni, koji smo od Boga dobili tolike darove, ljudi za koje je Hristos umro, pasti u umiljenje i nećemo li zaplakati u ove dane? Zar ne bismo bili beslovesniji i nerazumniji od beslovesnih životinja i bezosjećajniji od kamenja? Ne, braćo, ne. Sa strahom i trepetom zapjevajmo i proslavimo Božanstvene strasti Spasitelja Hrista Boga našega, izmjenivši se dobrim izmjenjenjem i saraspinjući se sa našim Vladikom povinovanjem i odsijecanjem svoje volje, uništavanjem plotskih naslada i loših želja.
Obratimo pažnju na to kako mnogo toga nas gura i pobuđuje ka ljubavi Božijoj. Ko je od nas iz ljubavi prema svome drugu bio bačen u tamnicu ili je poželio da umre za ljubljenog svog? A blagi naš Bog nije jednu ili dvije, nego mnoge i bezbrojne strasti izvolio pretrpjeti radi nas, osuđenih. Razmišljajući o tome, blaženi Pavle istinito je rekao: Jer sam uvjeren da nas ni smrt, ni život, ni anđeli, ni poglavarstva, ni sile, ni sadašnjost, ni budućnost, ni visina, ni dubina, niti ikakva druga tvar neće moći odvojiti od ljubavi Božije, koja je u Hristu Isusu Gospodu našem (Rim. 8:38-39). Jer takvu je ljubav prema nama pokazao, Jer Bog tako zavolje svijet da je Sina svojega Jednorodnoga dao, da svaki koji vjeruje u njega ne pogine, nego da ima život vječni (Jn. 3:16). Zbog toga su i sveti, prepodobni i pravedni željeli da prinesu, koliko-toliko, uzdarje Bogu za veliku ljubav koju On ima prema nama, a pošto ništa nisu imali, jedni su prinijeli krv svoju, drugi su iznurili i isušili tijelo svoje postom i drugim podvižničkim trudovima, a treći su razdijelili imanje svoje na milostinju, pjevajući sa božanstvenim Davidom: šta ću uzvratiti Gospodu za sve što mi je dao? (Ps. 115:3). I mi ćemo, braćo, uvijek ponavljati ove riječi, služeći Mu sa ljubavlju koja ne jenjava, svom dušom našom, svakodnevno prilažući staranje i usrdnost u djelima našeg spasenja, da bismo sa svetima postali nasljednici vječnih blaga, u Hristu Isusu, Gospodu našem, Kojem priliči slava i moć sa Ocem i Svetim Duhom, sada i uvijek, i u vijekovima vijekova. Amin.

 

   

Ključne reči:

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *