Pitanje:
Pozdrav. Ja bih imao pitanje u vezi Hristove reči kada su koji Jevreji (fariseji itd…) tražili znka od Hrista. Gospod je odgovorio da će se rodu tome neće dati znak sem znak proroka Jone, tj. „Jer kao što je Jona bio u trbuhu kitovom tri dana i tri noći tako će biti i sin čovečiji u srcu zemlje tri dana i tri noći“ (po Mateju 12, 40) . Knjiga „Bog je živ“ koju su izdali grupa pravoslavnih hiršćana u Nemačkoj (ISBN 3-9808184-03) veli samo daje Hristos govorio u slikama o Njegovom vaskrsenju – kako se ovome rodu neće dati nikakv znak sem znaka Jone. Jona beše tri dana i tri noći u dubini propati kao što Hristos beše u unutrašnjosti zemlje sve do Njegovog vaskrsenja. Dalje se opisuje kako priča ide u vezi Ninivljanja, kao i Jonina molitva u utrobi ribljetu. Hristos hoće da tako da nas podseti na pokajanje Ninevljanja, i pita da li će svet znati pokajanje, kad On bude ponovo došao. Ovo je ovako skraćeno sa moje strane glavna poruka, u suštini stoji mnogo više pisano. Što sam hteo da znam a da nisam našao odgovor: Kako možemo tumačiti “ tri dana i tri noći“ sa Hristovom smrću u petak i Njegovo vaskrsenje u nedelju? Ja zapravo o tome do sada nisam mnogo razmišljao, i ovaj stih odnosno poglavlje smatrao sam kao jedan tradicionalni opis za treći dan (u ovom slučaju npr. i drugi dan bio bi recimo u dva dana i dve noći) . Ali ako bukvalno shvatimo tri dana i tri noći kao puna ili cela tri dana, onda i Jona beše spasen „upravo“ u četvrti dan. I ovde sada moje pitanje: Kako prvo možemo tumačiti „tri dana i tri noći“ kod Jone – i kako možemo tumačiti „tri dana i tri noći“ u Hristovom odgovoru farisiejima u Matju 12, 40 odnosno 16, 1? Jer Hristos beše raspet i ubijen u petak, a vaskrsao je u nedelju u treći dan. Ali od petka do nedlje nisu „tri dana i tri noći“, dakle puna tri dana, ako ovo ovako bili bukvalno shvatili. Nadam se da mi možete pomoći da raztumačuim ovj deo Svetog Pisma – puno vas pozdravlja, sa najboljim željama u Gospodu – Dragan! !
Dragan
Odgovor:
Na mnogim mestima u Starom Zavetu nalazimo proroštva o Vaskrsenju Bogočoveka, ali najzapaženije je ono koje je opisano kod proroka Jone. Pravoslavno bogoslovlje isto onako kao i bogosluženje Crkve proročki upoređuje boravak proroka Jone u utrobi ‘kita’ sa boravokom Bogočoveka u utrobi zemlje: «I tridneven jako ot kita Iona, voskresil jesi ot groba» (irmos šeste pesme, pashalnog kanona) . Takođe i egzapostilarij iste službe kaže da je «tridneven vaskrsao i podigao Adama iz trulenja». Tri dana Gospod je boravio u utrobi zemlje a za proroka Jonu stari Zavet svedoči da je bio tri dana i tri noći. Ali po Blaženom Jeronmimu proroštvo Jone je šire i nije ustremljeno samo na tridnevni boravak u utrobi zemlje, nego još prorok «svojim stradanjem predizobražava (predskazuje) stradanja Hristova, i pod vidom Ninevije on vidi sav svet i priziva ga na pokajanje i blagovesti spasenje neznabožcima». Pitanje je postavljeno tako da ono izaziva proročku verodostojnost vremenskog boravljenje Jone u utrobi kita sa boravkom (Bogo-) Čoveka u utrobi zemlje, sa logičkim zaključkom da ono nije vremenski isto.
Ne uzimajući uobzir njenu bogonadahnutost Biblija je divna i «široka» knjiga, a povrh svega ona je tainstveno-mistična, u smislu da se ne može sve iz nje primati bukvalno. Biblija kao Otkrivena reč Božija uvek ostavlja nešto da nam napomene da ne možemo sve svojim silama da razumemo, i tu predlaže Crkvu da je ona pojasni, a posebno radi smirenja i poslušanja njenog čitaoca (problem kojeg protestanti sa svojom ekliziologijom nisu spospbni da shvate) . Pođimo od toga da (prevedena) Biblija svojim jednostavnim pa i narodnim jezikom govori da je to morsko čudovište bilo kit (κητος) što zaista neodgovara orginalnom tekstu. Ali ovde nije reč o tome da Bilija ne govori istinu, naprotiv, ona zaista govori da je nešto progutalo Proroka na tri dana i tri noći. I tu ribu u kasnijim prevodoma predstavlja kao kita. Jevrejski tekst ovde govori da je to bila «velika riba» (dach hadol) , a za ribe koje se odgajaju mlekom (sisare) on koristi reči: levijatan, tanijum (Postanje 1, 21) (Bogoslovska enciklopedija VII, st. 258, pod redakcijom Glubokovskog, Petrograd 1906) . U svojoj Tolkovoй Biblii Lopuhin govori da je ta riba bila ajkula, jer kit ima preterano usko grlo i ne bi bilo prirodno da proguta čoveka dok ajkula može (t. 2, knj. 1, s. 227) . Znači mi već imamo jedan primer kako istorijske okolnosti utiču na bukvalističko prenošenje nekih fakata što u bitu ne menja suštinu proroštva o stradanju Iskupitelja i Njegovim boravkom u grobu. A što se tiče samog boravka u «kitu», proročki kao i u grobu, ovde Lopuhin tumači: «Jona beše u trbuhu ribljem tri dana i tri noći» (Jona 2, 1) , tako što na «bilijskom jeziku neoznačava bezuslovno tri puna dana i noći (1 Carstva 30, 12 – 13; Jest. 4, 15; 5, 1) , jer može da označava i period od 26 – 28 sati (Mt. 27, 46; Mk. 15, 34; Lk. 20, 43 – 46) , ako se oni graniče sa krajem prvog i početkom trećeg dana». I Zaista nama ništa ne govri da je ovde reč o jednom vremenskom periodu od 72 sata, jer očigledno je da Bilija na mnogim mestima koristi svoj zaseban rečnik, i obično traži uzdržanje od bukvalističkog poimanja mnogih mesta o kojima ona govori čeesto i u prenosnom ili komparativnom smislu. Sličan problem imamo kod bilijskog razumevanja «braće», ili opet kod iskušenja oko neporočnog začeća Presvete, jer neki bilijsku reč «dok» (dondeže= εως) žele da razumeju da je posle rođenja Mesije i dalje rađala, što sasvim nije tačno i ne odgovara bogootkrivenoj bilijskoj misli. Valja ovde dodati da su se mnogi o knjigu proroka Jone spoticali i uzaludno tražili načine da je opovrgnu da ona nije kanonska niti istorijska, nego da je sve to o čemu ona govori napisan mit ili basna. Ali istorija hrišćanske Crkve govori suprotno, t.j. da je ona bez svake sumnje istorijska i egzgetska knjiga, koju pominje Josif Falfije i Justin Mučenik, takođe i bogoslovi: Blaženi Avgustin, Jeronim, sv, Jefrem Sirin, Zlatousti. Nema sumnje da je i kanoska knjiga koja je mnogo uticala i na bogoslovski smisao pashalnog bogosluženja kojeg čujemo na svakoj Pashi Gospodnjoj.
Nadam se da će ovaj odgovor da zadovonji vaše pitanje? Oprostite što ste dugo čekali na odgovor.
protojerej Ljubo Milošeivć
