Pitanje:
Dragi Oci, Molim Vas odgovorite mi na moja 2 pitanja što pre jer je jako važno da znam odgovor. Pre nego što vam postavim pitanja, molim vas pročitajte ova dva donja citata koja sy dva Sveta Oca napisala: (Ovaj citat je iz članka DUŠA PRED PRESTOLOM TVORCA. Ovaj citat se odnosi na dyšy koja je određena na adske muke ali sa šansom da byde izbavljena iz adskih myka posle.) i) Od četrdesetog dana ostaju još jedna vratanca otvorena za dušu. Ako je duša bila u pravoj Veri Pravoslavnoj i bila je istiniti sin Crkve Hristove, i ako nije pala u neku sektu ili zalutala drugde, ili ako je imala teške grehe a ispovedala se i pričešćivala, Crkva je može izbaviti iz muka adskih kroz Svete službe i kroz milostinju. Crkva je naša duhovna majka, koja nas je rodila na Bogom danom Krštenju vodom i Duhom. Crkva je Stub i Tvrđava istine, Crkva je telo Hristovo, Crkva je nevesta Jagnjeta, kao što piše u Otkrivenju. Zato, ona ima veliku smelost prema svojoj Glavi sa Nebesa koji jeste Hristos. Čuli ste sta kaže Hristos u Jevanđelju: „Ja sam čokot, a vi ste loza; koji ostaje u meni, donosi puno roda, a ko ne ostane u meni, u vatru se baca”. STARAC KLEOPA ii) Na pitanje „kojima treba dati za pravo, onima koji se retko pričešćuju, ili onima koji to čine često”, Sveti Jovan Zlatoust odgovara: „Ni jednima ni drugima, nego onima koji se pričešćuju sa čistom savešću, čistim srcem i besprekornim životom. Takvi neka pristaju svagda. A koji nisu takvi – nijedanput. Zato što oni na sebe navlače sud, osudu, kaznu i muke.” SVETI JOVAN ZLATOUST Moja 2 pitanja sy: Starac Kleopa meni pokazyje da ispovest i pričešće yvek pomažy, čak i onoj osobi koja ima neki težak greh a ispoveda se i pričešćyje y isto vrijeme. Jer kako Starac Kleopa pokazyje, kroz ispovest i pričešće, mi ipak pokazyjemo da smo deo Crkve. Dok Sveti Jovan Zlatoyst govori da se takvoj osobi Sveto Pričešće yzima na osydy. 1) Da li se Sveto Pričešće yzima na osydy onoj osobi koja iako posti, ispoveda se i drži Božije zakone ipak i dalje ima greh blyda? Ovo moje pitanje se iskljyčivo odnosi na omladiny koja imajy odnose pre venčanja a poste i pričešćuju se y isto vreme. Većina njih to rade jer je blyd zvladao ovim dryštvom i oni tako postajy blydnici da ih sredina ne bi odbacila. 2) Da li se njima Sveto Pričešće yzima na osudy? Jer oni ipak nisy blydnici po želji da bydy blydnici. Nego oni sy blydnici po svojoj slabosti. Hvala I Bog Vas Blagoslovio,
Vladimir
Odgovor:
Pomaže Bog Vladimire.
Sveta nas Crkva upućuje na Sv.tajnu Pričešća kao i Sv.tajnu Ispovesti. Ove dve Svete tajne nisu izričito vezane jedna za drugu. Ispovedati se možemo i onda kada se ne pričešćujemo. Ispovedajući svoje grehe mi čistimo dušu svoju od prljavštine grehova naših da bi dostojnije primili Sv. Tajnu pričešća na iscelenje i duše i tela. U Sv.Pismu se kaže, da će Gospod oprostiti sve grehove, sem hule na Duha Svetoga, ako se iskreno kajemo i ne činimo više te grehe. Sv.apostol Pavle nas uči da se ne vraćamo na pređašnje grehove kao psi na svoje bljuvotine. Greh bluda, na žalost, postao je svakidašnjica „savremenog“ čoveka. Možda ne toliko zbog vremenskih prilika i ponašanja, koliko zbog pada morala u porodici pa onda i u društvu. Mnogo je onih koji žive bludnim životom u zajednici odobrenoj građanskim zakonom. Za Crkveno Pravo taj „brak“ nije blagosloven te deca iz tog braka su vanbračna. Da li se oni, kao i ostali koji žive u bludu mogu pričestiti, kanoni jasno govore ali ako Sveta Crkva ne bi imala ljubavi, strpljenja kao i nade na pokajanje mogla bi ih odstraniti od Sv. Tajne Pričešća. Pitanje je ko je od nas dostojan da se pričesti sa Životvornim Telom i Krvlju Hristovom? Ako bi strogo gledali na to niko se ne bi moga dostojno pričestiti? Pročitavajući molitve pred Sv.Pričešće molimo se Gospodu da nas nedostojne ne spali sa Sv. Darovima nego da nam bude na očišćenje duše i tela. Do nas je da se spremamo koliko je god moguće više, te da se uzdržavamo u svim gresima kao i porocima da bi dostojnije primili Sv.Pričešće. Da li je to njima na osudu sam Gospod zna, kao što zna svaku misao, svaku želju, svaku molitvu, svačije srce, kao i iskreno prilaženje Sv.Čaši. Molite se vi, dragi moj brate, i za sebe i za svaku dušu ljudsku, da što dostojnije se spremamo postom, molitvom, delima milostinje, uzdržanjem od suvišnih misli i loših sećanja a Svevideći Gospod svako me će da Se podari po zaslugama našim. Od Gospoda ti želim svako dobro.
o.Milan
