NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Besede » Vraćanje duše u čistotu – besjede, razgovori, pogledi

Vraćanje duše u čistotu – besjede, razgovori, pogledi

Seoba Srba kao tragedija i pouka

Ima se utisak da ova knjiga (Veljko Mihailović: „Patrijarh kreće u nedjelju“) nije ništa drugo nego tumačenje Jeremijade, onoga Jeremijinog plača, one potresne molitve samog Arsenija Trećeg Čarnojevića u njegovom pismu, upućenom kao čelobitna molitva moskovskom caru preko jednog od moskovskih boljara, u kome vapije za pomoć.
Kroz to pismo, pisano, 1705. godine, dakle na godinu prije njegovog upokojenja, kroz tu molitvu on odslikava i sudbinu svoju i svoga naroda, iskazujući one potresne riječi kako „dan i noć hita sa svojim osirotelim narodom, a pomoći niotkuda“.
Ugri nijesu tako raspoloženi da prime došljake. Patrijarh mučenik i stradalnik, osjeća se između čekića i nakovanja, i ne zna šta je gore: ono što je ostavio iza sebe ili ono što je našao na prostorima s one strane Save i Dunava.
Pisac ukazuje i na jednu duboku istinu da su ljudi bliski jedan drugome kad naiđu velike nesreće. Nesreća zbližava ljude, porodice, sela; razvija spremnost za ispomoć i odbranu od Turaka i Tatara, od čume (kuge) koja je isto tako nemilosrdno kosila narod.
Veoma je prisutno i saznanje da nesreće dolaze i zbog grijehova naših. Pisac tu pokušava da prenese narodno predanje, tumačenje koje će se pretvoriti u istoriju, u filosofiju istorije, u djelu Petra II Petrovića Njegoša.
Patrijarh Arsenije III Čarnojević, noseći ponosno časni krst, sve do posljednjeg izdihanija, jeste ta preosvećena ličnost koja nadahnjuje cio narod, što je veoma prisutno u knjizi. Narod ima povjerenja u njega. Patrijarh je rekao da treba krenuti u nedjelju, i na taj njegov zov, iako se to čini bezumno, narod ga slijedi, ide njegovim stopama.
Taj ovlaš oslikani lik patrijarha Arsenija, i duboka vezanost za njega, igumana Save i popa Pavla, ta sabranost naroda oko Budisavaca, oko svetinje, oko onih koji su čuvari tih svetinja, nije samo svjedočanstvo o onome što se zbilo, nego poruka pisca pokoljenju srpskom da se sabere i pouči na toj tragediji.

(„Politika“, jul 1990)

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *