NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Besede » Vraćanje duše u čistotu – besjede, razgovori, pogledi

Vraćanje duše u čistotu – besjede, razgovori, pogledi

O živopisu hrama Svetog Save

Pitanje živopisa Hrama Svetog Save na Vračaru neodvojivo je od njegovog liturgijskog-teološkog utemeljivanja. Zato ovaj hram predstavlja izuzetno ozbiljan ispit, ne samo za savremene arhitekte, nego i za savremene slikare i ikonopisce.
Kako slikati Hram Svetog Save? Kome povjeriti taj izuzetno odgovoran posao?
Kad bi živopis imao samo dekorativni ili estetski karakter, kao što je to slučaj u religioznoj umjetnosti Zapada posljednjih vjekova, i u modernom slikarstvu, onda ne bi bilo toliko teško razriješiti ovu nedoumicu. Mnogo je modernih slikara koji bi veoma rado iskoristili ovu jedinstvenu priliku da na tako ogromnom prostoru zabilježe svoje umjetničko viđenje čovjeka i svijeta. Među njima ima i opih kojima je bliska religiozna problematika i čežnja za doživljajem Vječnog.
Međutim, jedino je nepobitna činjenica: moderno slikarstvo je u većini slučajeva izgubilo (ili ga nije ni steklo) osjećanje za ovaploćenje Boga Logosa kao osnovnu istinu hrišćanske vjere i života. Sveobuhvatno značenje Hristove Bogočovječanske ličnosti, Njegovog ovaploćenja, preobraženja, vaskrsenja i vaznesenja; Njene antropološke, eklisiološke, kosmološke i eshatološke dimenzije – ili se potpuno ignorišu i previđaju u modernom slikarskom iskazu, ili samo služe kao povod za iznošenje subjektivističkog religiozno-filosofskih sadržaja, ponekad i ogoljeno humanističkih i kosmološko-magijskih viđenja stvarnosti, koja u osnovi negiraju srž Hrišćanstva, ili je pretvaraju u čistu apstrakciju.
Izvorna pak, hrišćanska umjetnost, vjekovima stvarana, branjena i opitno razrađivana, nezamisliva je bez lika Bogočovjeka Hrista; Njegovom tajnom se mjere, prožimaju i osvjetljavaju svi događaji i sve ličnosti: u svjetlosti Njegovog lica se vidi svjetlost i krajnja mjera i smisao čovjeka i cjelokupne tvari.
Po svom utemeljenju hristocentrična, a po prirodi i svrsi bogojavno-čovjekojavna (teofanično-antropofanijska) ta umjetnost je oduvijek bila i htjela da bude prvenstveno svjedok preobraženog čovjeka i svijeta, otkrivanje novog neba i nove zemlje, uzvođene njima i vječnom Logosu Božjem kao Prvoliku svega postojećeg.
Izmjerena bezmjernom mjerom Hristovog lika, zasnovana na onostranoj perspektivi (onostranoj kroz ovaploćenog Logosa ovdeprisutnoj neopisivoj svedubini), ona je samo u periodima svoje dekadencije, poprimila uske i sužene naturalističke i subjektivističko-estetske forme, u kojima se već stoljećima davi renesansna i postrenesansna svetovna i religiozna, dekorativno-didaktičkog tipa umjetnost Zapada.
Ova, pak, pravoslavna umjetnost, utemeljena i odbranjena odlukama Sedmog vaseljenskog sabora (787. g.), do sada najbolje ostvarena u krugu vizantijskog-slovenskog živopisan ikonopisa, oduvijek se odlikovala izrazitim simbolizmom i usmjerenošću na unutarnje naddubine. Upravo je ta njena sabranost i usmjerelost na pra – i na naddubinu, bila i ostala glavni povod i razlog što su je nosioci novovjekovne, zapadne umjetnosti, zasnovane na zaljubljenost u vrijeme i prolazne forme i tokove života čovjeka i svijeta • prezreli kao „statičnu i okamenjenu.“
Njena eshatološki obasjana bogočovječnost i uravnoteženost, čini je, po mnogo čemu bitno drukčijom, što se tiče načela, sadržaja i dostignuća, u odnosu, bilo na drevnu, bilo na noviju i najnoviju kosmocentričnu i čovjekocentričnu umjetnost.
Simvolizam ove umjetnosti, zasnovan na bogočovječnoj stvarnosti i neizrecivom jedinstvu ovog i onog svijeta, na „prozirnosti“ ovoga svijeta za vječnu istinu, spasava je, s jedne strane od iskušenja naturalizma i imitacije prirode, a s druge strane, od gole apstrakcije i samouništenja.
U njoj kao takvoj, već odavno postoji ono, što naš slikar Peđa Milosavljević smatra osnovnim svojstvom moderne umjetnosti: potraga „za celokupnom morfologijom ovoga sveta“, kao i potraga za nečim „četvrtim“, po istom, i najvećim, za njega i moderno slikarstvo bezimenim, ali za nju imenovanim Imenom Isusa, koje je iznad svakog imena.

„Venac Svetog Save“

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *