NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Sveto pismo i tumačenja » NOVI ZAVJET GOSPODA NAŠEG ISUSA HRISTA

NOVI ZAVJET GOSPODA NAŠEG ISUSA HRISTA

 

NOVI ZAVJET
GOSPODA NAŠEG ISUSA HRISTA
 

 
SABORNA POSLANICA SVETOG APOSTOLA JAKOVA
 
1 2 3 4 5
 
1. Pozdrav. O iskušenjima i grijehu. Primanje i izvršavanje riječi Božije.
 
(Zač. 50).
1. Jakov, sluga Boga i Gospoda Isusa Hrista, pozdravlja dvanaest plemena rasijanih po svijetu.
2. Svaku radost imajte, braćo moja, kada padnete u različna iskušenja,
3. Znajući da kušanje vaše vjere gradi trpljenje:
4. A trpljenje neka usavršuje djelo, da budete savršeni i potpuni bez ikakvog nedostatka.
5. Ako li kome od vas nedostaje mudrosti, neka ište od Boga koji svima daje jednostavno i bez karanja, i daće mu se.
6. Ali neka ište s vjerom, ne sumnjajući ništa; jer koji sumnja on je kao morski val što ga vjetar podiže i vitla.
7. Jer takav čovjek neka ne misli da će primiti što od Gospoda.
8. Dvojedušan čovjek nepostojan je u svima putevima svojim.
9. A ponizni brat neka se hvali visinom svojom;
10. A bogataš svojom poniznošću, jer će proći kao cvijet travni.
11. Jer ogrija sunce sa žegom, i osuši travu, i cvijet njezin otpade, i krasota lica njezina propade; tako će i bogataš na putevima svojima uvenuti.
12. Blažen je čovjek koji pretrpi iskušenje, jer kad bude oproban primiće vijenac života, koji Gospod obeća onima koji ga ljube.
13. Nijedan kad je kušan da ne govori: Bog me kuša; jer Bog je neprijemčiv za kušanje zlom, i On ne iskušava nikoga,
14. Nego svakoga iskušava sopstvena želja, koja ga mami i vara.
15. Tada želja zatrudnjevši rađa grijeh. a grijeh učinjen rađa smrt.
16. Ne varajte se, draga braćo moja.
17. Svaki dar dobri i svaki poklon savršeni odozgo je, silazi od Oca svjetlosti, u kojega nema izmjenljivosti ni sjenke promjene.
18. Jer nas je dragovoljno rodio riječju istine, da budemo kao prvina od njegovih stvorenja.
(Zač. 51).
19. Zato, draga braćo moja, neka bude svaki čovjek brz čuti a spor govoriti i spor gnjeviti se;
20. Jer gnjev čovjekov ne tvori pravdu Božiju.
21. Zato odbacite svaku nečistotu i ostatak zlobe, i s krotošću primite usađenu riječ koja može spasiti duše vaše.
22. Budite pak tvorci riječi, a ne samo slušaoci, varajući sami sebe.
23. Jer ako ko sluša riječ a ne tvori, on je sličan čovjeku koji gleda lice tijela svojega u ogledalu;
24. Jer se ogleda, pa otide, i odmah zaboravi kakav bješe.
25. Ali ko pronikne u savršeni zakon slobode i ostane u njemu, i ne postane zaboravan slušalac nego tvorac djela, taj će biti blažen u djelanju svojemu.
26. Ako ko od vas misli da je pobožan. a ne zauzdava jezika svojega, nego vara srce svoje, njegova je pobožnost uzalud.
27. Pobožnost čista i neporočna pred Bogom i Ocem jeste ova: posjećivati sirote i udovice u nevolji njihovoj, i čuvati sebe neopoganjena od svijeta.
 
2. Hrišćanin ne gleda ko je ko i ispunjava sav Zakon Božiji. Vjera bez dobrih djela mrtva je.
 
(Zač. 52).
1. Braćo moja, ne gledajući ko je ko, imajte vjeru u našega Gospoda slave Isusa Hrista.
2. Jer ako dođe na sabranje vaše čovjek sa zlatnim prstenom i u svijetloj haljini, a dođe i siromah u bijednoj haljini,
3. I pogledate na onoga u svijetloj haljini, i rečete mu: Ti sjedi ovdje lijepo, a siromahu: Ti stani ondje, ili sjedi ovdje niže podnožja mojega;
4. Zar time ne učiniste razliku u sebi i postadoste sudije sa zlim pomislima?
5. Čujte, draga braćo moja, ne izabra li Bog siromahe ovoga svijeta da budu bogati vjerom, i nasljednici Carstva koje obeća onima koji Njega ljube?
6. A vi poniziste siromaha. Nisu li bogataši ti koji vas ugnjetavaju i zar vas oni ne vuku na sudove?
7. Ne hule li oni na dobro Ime kojim ste nazvani?
8. No, ako vi zakon carski izvršujete po Pismu: Ljubi bližnjega svojega kao samog sebe, dobro činite;
9. Ako li gledate ko je ko, grijeh činite, i zakon vas kara kao prestupnike.
10. Jer koji sav zakon održi a sagriješi u jednome, kriv je za sve.
11. Jer Onaj koji je rekao: Ne čini preljube! rekao je i: Ne ubij! Ako, dakle, ne učiniš preljubu a ubiješ, postao si prestupnik zakona.
12. Tako govorite i tako tvorite kao oni koji će zakonom slobode biti suđeni;
13. Jer će onome biti sud bez milosti koji ne čini milosti; a milost slavi pobjedu nad sudom.
(Zač. 53).
14. Kakva je korist, braćo moja, ako ko reče da ima vjeru a djela nema? Zar ga može vjera spasti?
15. Ako li brat ili sestra goli budu, i oskudijevaju u svakodnevnoj hrani,
16. I reče im koji od vas: Idite s mirom, grijte se, i nasitite se, a ne date im što je potrebno za tijelo, kakva je korist?
17. Tako i vjera, ako nema djela, mrtva je sama po sebi.
18. No neko će reći: Ti imaš vjeru, a ja imam djela. Pokaži mi vjeru tvoju bez djela tvojih, a ja ću tebi pokazati vjeru moju iz djela mojih.
19. Ti vjeruješ da je jedan Bog; dobro činiš; i đavoli vjeruju, i drhte.
20. Ali hoćeš li da znaš, o čovječe sujetni, da je vjera bez djela mrtva?
21. Avraam, otac naš, ne opravda li se djelima kad prinese Isaka sina svojega na žrtvenik?
22. Vidiš li kako je vjera sadjejstvovala djelima njegovim, i kroz djela usavršila se vjera?
23. I ispuni se Pismo koje govori: Avraam povjerova Bogu, i primi mu se u pravdu, i prijatelj Božiji nazva se.
24. Vidite li, dakle, da se djelima opravdava čovjek, a ne samo vjerom?
25. A slično i Rava bludnica ne opravda li se djelima kada primi uhode, i izvede ih drugim putem?
26. Jer kao što je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djela mrtva.
 
3. Obuzdavanje jezika. Prava i lažna mudrost.
 
(Zač. 54).
1. Braćo moja, ne budite mnogi učitelji, znajući da ćemo većma biti osuđeni,
2. Jer svi mnogo griješimo. Ako neko u riječi ne griješi, taj je savršen čovjek, moćan je zauzdati i sve tijelo.
3. Gle, konjima stavljamo uzde u usta da nam se pokoravaju, i sve tijelo njihovo okrećemo.
4. Eto i lađe, iako su velike i silni ih vjetrovi gone, okreću se malim kormilom onamo kuda hoće onaj koji upravlja.
5. Tako je i jezik mali ud, a hvali se da je veliki. Gle, malena vatra, kako velike stvari zapali!
6. I jezik je vatra, svijet nepravde. Tako se i jezik nalazi među našim udima, prljajući sve tijelo, i paleći tok života našega, i zapaljujući se od pakla.
7. Jer svaki rod zvjerinja i ptica, i gmizavaca i riba, pripitomljava se i pripitomio se rodu čovječijemu,
8. A jezik niko od ljudi ne može ukrotiti; to nemirno zlo, puno otrova smrtonosnoga.
9. Njime blagosiljamo Boga i Oca, i njime proklinjemo ljude stvorene po podobiju Božiju.
10. Iz istih usta izlazi blagoslov i kletva. Ne valja, braćo moja, da ovo tako biva.
(Zač. 55).
11. Zar može iz istog izvora teći slatko i gorko?
12. Može li, braćo moja, smokva masline rađati ili vinova loza smokve? Tako nijedan izvor ne daje slanu i slatku vodu.
13. Ko je među vama mudar i razuman? Neka pokaže od dobrog ponašanja djela svoja u mudroj krotosti.
14. Ako li imate gorku zavist i svadljivost u srcima svojim, ne hvalite se i ne lažite protiv istine.
15. Ovo nije ona mudrost što silazi odozgo nego zemaljska, čulna, demonska.
16. Jer gdje je zavist i svađa, ondje je nesloga i svaka zla stvar.
17. A mudrost koja je odozgo, prvo je čista, potom mirna, krotka, poslušna, puna milosti i dobrih plodova, nepristrasna, i nelicemjerna.
18. A plod pravde u miru sije se onima koji mir grade.
 
4. Porijeklo borbi i svađa zbog želja. Poniznost pred Bogom. Neosuđivanje braće. Grijeh samopouzdanja.
 
1. Otkuda ratovi i borbe među vama? Ne otuda li, od sladostrašća vaših, koja se bore u vašim udima?
2. Želite i nemate; ubijate i zavidite, i ne možete da dobijete; borite se i vojujete, i nemate, jer ne ištete.
3. Ištete, i ne primate, jer pogrešno ištete, da na uživanja vaša trošite.
4. Preljubnici i preljubnice, ne znate li da je prijateljstvo prema svijetu neprijateljstvo prema Bogu? Jer koji hoće svijetu prijatelj da bude, neprijatelj Božiji postaje.
5. Ili mislite da Pismo uzalud govori: Sa surevnjivošću čezne za duhom, kojega useli u nas?
6. A daje veću blagodat; stoga kaže: Bog se protivi gordima, a smirenima daje blagodat.
(Zač. 56).
7. Pokorite se, dakle, Bogu, a usprotivite se đavolu, i pobjeći će od vas.
8. Približite se Bogu, i On će se približiti vama. Očistite ruke, grješnici, popravite srca vaša, dvodušni.
9. Trpite i tugujte i plačite: smijeh vaš neka se pretvori u plač, i radost u žalost.
10. Ponizite se pred Gospodom, i uzdignuće vas.
11. Ne ogovarajte jedan drugoga, braćo; jer ko ogovara brata ili osuđuje brata svojega, ogovara zakon i osuđuje zakon, a ako zakon osuđuješ, nisi vršilac zakona nego sudija.
12. Jedan je Zakonodavac i Sudija, koji može spasti i pogubiti. A ko si ti što drugoga osuđuješ?
13. Slušajte sad vi koji govorite: Danas ili sutra poći ćemo u ovaj ili onaj grad, i boravićemo ondje jednu godinu, i trgovaćemo i zaradićemo;
14. Vi koji ne znate šta će biti sutra. Jer šta je život vaš? On je para, koja se za malo pokaže, a potom je nestane.
15. Umjesto da govorite: Ako Gospod hoće, i živi budemo, učinićemo ovo ili ono.
16. A sad se hvalite svojom nadmenošću. Svaka takva hvala je zla.
17. Onaj, dakle, koji zna dobro činiti a ne čini, grijeh mu je.
 
5. Varljivost bogatstva. Trpeljivost prema braći. Lakomislene zakletve. Moć molitve. Ljubav trema grješniku.
 
1. Hodite sad bogataši, plačite i ridajte zbog nevolja svojih koje dolaze.
2. Bogatstvo vaše istrunu, a odijelo vaše pojedoše moljci;
3. Zlato vaše i srebro zarđa, i rđa njihova biće svjedočanstvo protiv vas, i izješće tijela vaša, kao oganj. Nagomilaste blago u posljednje dane.
4. Gle, vapije plata radnika koji su požnjeli njive vaše, koju ste im zakinuli; i vapaji žetelaca dođoše do ušiju Gospoda Savaota.
5. Naslađivaste se na zemlji, i živjeste raskalašno; uhraniste srca vaša, kao na dan zaklanja.
6. Osudiste, ubiste pravednika, i on vam se ne usprotivi.
7. Trpite, dakle, braćo moja, do dolaska Gospodnjega. Gle, ratar iščekuje dragocjeni plod zemlje, strpljivo ga čekajući dok ne primi dažd rani i pozni.
8. Budite, dakle, i vi strpljivi, utvrdite srca vaša, jer se dolazak Gospodnji približi.
9. Ne jadikujte jedan na drugoga, braćo, da ne budete osuđeni: gle, Sudija stoji pred vratima.
(Zač. 57).
10. Za ugled stradanja i dugotrpljenja, braćo moja, uzmite proroke koji govoriše u ime Gospodnje.
11. Eto, mi nazivamo blaženim one koji pretrpješe. Trpljenje Jova čuste i kraj njegov od Gospoda vidjeste, jer je Gospod mnogomilostiv i sažaljiv.
12. A prije svega, braćo moja, ne kunite se ni nebom ni zemljom, niti drugom kakvom zakletvom; neka vaše da bude da, a ne, ne; da ne padnete pod osudu.
13. Zlopati li se ko među vama? Neka se moli Bogu. Je li ko veseo? Neka pjeva Bogu.
14. Boluje li ko među vama? Neka dozove prezvitere crkvene, i neka se mole nad njim, pomazavši ga uljem u ime Gospodnje.
15. I molitva vjere će spasti bolesnika, i podignuće ga Gospod; i ako je grijehe učinio, oprostiće mu se.
16. Ispovijedajte pak jedni drugima sagrješenja, i molite se Bogu jedni za druge, da ozdravite. Mnogo je moćna usrdna molitva pravednika.
17. Ilija bješe čovjek isto kao i mi, i molitvom pomoli se Bogu da ne bude dažda, i ne udari dažd na zemlji za tri godine i šest mjeseci.
18. I opet se pomoli, i nebo dade kišu, i zemlja iznese rod svoj.
19. Braćo, ako ko od vas zaluta sa puta istine, pa ga neko vrati,
20. Neka zna da će onaj koji obrati grješnika sa puta zablude njegove, spasti dušu od smrti, i pokriti mnoštvo grijehova.

6 komentar(a)

  1. Dragan Marjanović

    24. „I da prinesu žrtvu kao što je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića“.
    Ovako je, dakle, preveden ovaj 24. stih 2. glave Lukinog jevanđelja.

    Međutim Sveti Grigorije Palama u „Besedi na Sretenje Gospoda i Boga i Spasitelja našeg Isusa Hrista“ tumači zašto je rečeno „par grlica“ (a ne dve grlice) i „dva golubića“.

    On ovako govori: „Prinošenje para grlica predstavljalo je celomudrenost roditelja, onih koji žive po zakonu braka; a dva golubića, koji ne poznaju brak, jasno su nagoveštavala Djevu i od ove Djeve rođenoga, Koji je do kraja Devstvenik. Obrati pažnju na strogu tačnost Zakona: govorio je o paru grlica, budući da grlice označavaju one koji su sjedinjeni brakom; kada je pak reč o ptićima, na njih ovo ne može da se primeni, jer ni Ona Koja je rodila ni Onaj Koji je rođen nisu znali za jaram (braka). Nagoveštavajući još u starini devstveno rođenje, Zakon ga predskazuje ovim praslikama (predizobraženjima). Nakon što se na čudesan način rodio, On je sada bio donesen u hram, dok je Duh Sveti pripremio druge, dostojnije grlice i golubiće. Koga to? Simeona i Anu, jer bi oni zbog svog mladenaštva (detinjeg uzrasta) kada je u pitanju greh opravdano mogli da budu nazvani golubićima ili pak grlicama, s obzirom na njihovu krajnju celomudrenost.“
    Pitanje je, dakle, kako treba da glasi stih: „dve grlice“ ili „par grlica“ ?

  2. Aleksandar Živković

    I jedno i drugo je tačno, jer su te riječi sinonimi. Riječ par označava dvoje. Međutim, u našem jeziku je bolji prevod dvije grlice, jer se time nedvosmisleno ukazuje, koliko ih ima. Na primjer, da doslovno stoji prevedeno “par grlica“, onda bi, u duhu našeg jezika, to moglo da znači i nekoliko grlica, a ne samo dvije, jer se radi o homonimu. Primjer za riječ par može biti i sledeći: “Rekao mi je par riječi o tome“ ili “bili smo tamo par dana“ ili “’čekali smo ga par minuta“. U ovim primjerima je očigledno, da par ne znači dva, već nekoliko.

    • Vladimir Marković

      Čini se da je g. Marjanović u pravu, to jest bliži svetootačkom tumačenju. Srpski jezik je nekada u svojoj dalekoj istoriji pored jednine i množine imao još jednu podvesti množine koja danas opstaje samo rudimentarno – dvojinu. U tom smislu, pravilan prevod bio bi „dvoje grlica“, što znači mušku i žensku grlica, koje žive u zajednici. Jer i za bračni ili zaljubljeni par ljudi kažemo skraćeno „dvoje“. Par je za nijansu manje definisan, ali i dalje bolji prevod nego „dve/dvije grlice“.

  3. Divno. Braća, kako preuzeti?

    • Bibliotekar

      Dragi brate, ne postoji opcija za preuzimanje celog Svetog Pisma. Može samo da se čita onlajn.

  4. Mirko Nanić

    Može da se čita celo Sveto Pismo. Ja sam uz malo truda sklopio posebno Stari Zavet, a posebno Novi Zavet na Srbskom jeziku u dva tzv. fajla u vordu i tako ih koristim. A to se može jednim klikom miša spojiti u jedan fajl, celo Sveto Pismo Starog i Novog Zaveta. Ako treba, mogu vam ga poslati.

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *