MISIONARSKA PISMA
60. Pismo
Svešteniku Petru Đ. koji se ljuti što ne zna zašto
narod svetkuje Petak
Ljutite se, časni oče, jer Vam „ne ide u glavu, zašto pravoslavni narod svetkuje petak, kad je petak turski svetac“. Zalud ste se vi trudili, da to iskorenite. Govorili ste narodu, da je to preostalo iz doba robovanja pod Turcima. No narod Vas ćutke sasluša pa produžuje – da svetkuje petak. Blažen ovaj čudni narod, u kojega je neki neizrazivi ama slovesni nagon jači od svake dijalektike! On ne ume da Vam odgovori, premda oseća, da Vi niste u pravu.
Ovde u Makedoniji još traje ono pokolenje pravoslavnih hrišćana, koje je živelo pod Turcima, i mi na njemu možemo lako proučiti šta je primljeno od Turaka a šta ne. Hrišćani su od Turaka primili nešto jezika, nešto nošnje, nešto od etikete, nešto od zakonske pravde, nešto od pesama. Ali ništa od turske vere. U tome su oni bili izvan-redno oprezni i osetljivi. Veru svoju čuvali su kao zenicu oka. I što god veći pritisak to čistija vera. Praznovati petak zato što je petak turski svetac – nemislivo. Praznovati petak zato što Turci naređuju – e baš to nipošto nećemo, pa eto naša glava a njihova sablja! Tako se mislilo i govorilo.
Pa ipak se petak svetkovao među ovdašnjim hrišćanima; svetkovao pod Turcima, svetkuje i danas. Zašto? Da li zbog bekstva Muhamedova iz Meke u Medinu ispred neprijateljske vojske, zbog čega muslimani praznuju petak? Bože sačuvaj. Reći to hrišćanima znači gorko ih uvrediti. Mora, dakle, da je po sredi drugi uzrok. Mora da se u Hrišćanskoj istoriji dogodilo u petak nešto značajno, nešto mnogo značajnije od bekstva Muhamedova. Narod to zna: i znaće, makar ja i Vi to zaboravili. Narod zna, da je u jedan strašni petak Spasitelj sveta primio muku za rod ljudski. Mogao je i On pobeći; mogao se odbraniti pomoću legiona angela nebeskih. I da je On tada pobegao, verujte mi, časni oče, nikad živa duša hrišćanska ne bi praznovala ni jedan petak. Ali Spasitelj sveta niti je pobegao, niti se branio. On je dragovoljno primio stradanje, poneo krst na Svojim ispoštenim i ranjavim plećima, izneo ga na Golgotu, i bio na tom krstu raspet. Tačno se zna, kada se to dogodilo, na kom mestu, pod čijom vladavinom, u kom veku, u kom mesecu, u kojoj nedelji, u koji dan, i u koji sat. Taj dan u Srbiji se zove Veliki Petak a u Makedoniji Strašni Petak. I taj Veliki ili Strašni Petak jeste uzrok što narod hrišćanski posti i svetkuje petak. Isto onako kao što je ona prva vaskrsna nedelja, u koju je Spasitelj vaskrsao iz mrtvih, uzrok praznovanja pedeset i dve nedelje u godini.
A kad znamo uzrok praznovanju, onda je sve ostalo lako. Lako nam je pre svega objasniti zašto narod posti svaki petak, a potom zašto svetkuje petke pred veće praznike. Zašto, recimo, narod svetkuje petak pred Božić? Da se ne zaboravi, da Onaj koji se u taj dan rodio imao je da primi strašni krst za spasenje ljudi. Zašto svetkuje petak pred radosno Vaznesenje? Da se ne zaboravi, da Onaj koji se u slavi uzneo na nebesa, zaslužio je tu slavu mukama na Strašni Petak. Zašto svetkuje petak pred Đurđevdan? Da se ne zaboravi, da je prvi mučenik sam Gospod Spasitelj, bez koga se ni sveti Đorđe ne bi bio rešio na muke za istinu. A petak pred Uspenije Bogorodice? Da se ne zaborave suze, bolovi i krv Onoga, koga je rodila Sveta Bogomajka. Rečju, svaki praznik hrišćanski predstavlja neko savršenstvo, a petak – kao dan stradanja – put ka tome savršenstvu. Narod nema kad ni da svetkuje sve petke do samo one pred veće praznike. Time narod hoće da izrazi, da ni tih praznika ne bi bilo da nije bilo onog jedinstvenog Petka, koji je osnov i objašnjenje svima praznicima u godini. Bez Velikog Petka niti bi bilo Vaskrsa, ni Vaznesenja, ni Duhovdana, ni crkve, ni svetaca – ništa i nikoga.
Sve je ovo duboko upečaćeno u dušu i savest pravoslavnog naroda na Balkanu. Otuda i post u petak i praznovanje petka. Sve je, dakle, razumno i razumljivo što pravoslavni narod radi. Samo je nerazumljivo vezivanje hrišćanskog petka sa bekstvom arapskog proroka iz Meke u Medinu. I još nerazumljivija je Vaša srdnja na pravoslavni narod, časni oče.
Bog neka Vam je na pomoć.
Pages: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 261 262 263 264 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301
Ključne reči: VLADIKA NIKOLAJ
Gospode oprosti grijehe nasih predaka , mase grijehe i smiluj se svima nama.Amin
Predivno i mudro