MISIONARSKA PISMA
188. Pismo
Bratstvu „Sv. Stevana“: O blagom danu
Hristos se rodi, deco Božija! Došao je opet Blag Dan. Narod imenuje blagim danom sve praznike koje slavi. No Božić je roditelj svim ostalim blagim danima. Božić je prvi hrišćanski blag dan, koji je svetlošću svojom osvetlio decu Adamovu i uneo radost u duše njihove; prvi slatki dan u mnogim hiljadama gorkih dana neznabožnog sveta.
Božić je blag dan zbog blagoga Cara, koji je u taj dan posetio svet. Gradovi upisuju u drvo i u kamen onaj dan, u koji ih je posetio neki car zemaljski. A mi da upišemo u srca naša posetu Cara nebeskoga. Drvo će istruleti, kamen se istrošiti, a ono što je u srcu upisano prebrodiće smrt i ući će u večnost. Sveti ljudi imaju običaj kako dišu tako da u srcu spominju ime Cara Hrista. Kad su zverovi rastrgli svetog Ignjatija u Koloseumu, nađeno mu je srce celo, i u srcu kao urezana dva slova I(sus) H(ristos).
Pa je Božić blag dan i zbog života, koji se javi kroz Isusa Hrista. I život se javi, piše apostol Jovan, i vidjesmo, i javljamo vam život vječni, koji bješe u oca i javi se nama. Pre toga sa trpeze večnog života puštene su nekolike mrve u ovaj svet, koliko da napomenu trpezu nebeskog života. Grčevito su se ljudi hvatali za te mrve, ne znajući ni odakle niti od koga one dolaze. Hristos je došao u svet, da otkrije ljudima neoskudnu trpezu života i da ih pozove na večni pir života. I svako ko je primio poziv i poverovao Nepogrešnom, počeo je osećati glad ne više za mrvama života nego za punim životom, za božanskom obilnom trpezom života. Kad je zli mučitelj predložio svetom mučeniku Zinoviju, da bira između smrti i života (ovog sveta) odgovori mu sveti: „Život bez Hrista nije život no smrt, a smrt Hrista radi nije smrt no život“ (Prolog, 30. oktobar).
Pa je Božić blag dan i zbog ljubavi, javljene kroz Cara Hrista. Vidite koliku nam je ljubav dao Otac, da se djeca Božija nazovemo i budemo, piše očevidac Hrista (1 Jn. 3, 1). Pre Hrista ljudski rod nije znao za ljubav Oca prema deci ni dece prema Ocu. No rođenjem u svetu Sina Božijeg, Jedinorodnog, otvorene su oči ljudima za jednog nepoznatog Roditelja na nebesima i za jednu dotle nepoznatu ljubav – nebesku. Zagrejana tom nebeskom ljubavlju nije li sveta Katarina odbacila zemaljski carski venac i primila smrt na točku? I slično njoj – koliko četa i armija i naroda, pričešćeni ognjem one nebeske ljubavi, pođoše u smrt, zbacujući telo sa sebe kao nepotrebnu krpu platna! Najzad je Božić i blag dan još i zbog mira i sile mudrosti i blagodati i punih prepunih nebesa drugih blaga što se kroz taj dan javiše u svetu sa javljanjem Sina Božijeg, – da, sa javljanjem Cara i Slute, Gospodara i Mučenika, Ljubitelja i Gonjenog, Umrtvljenog i Vaskrslog.
Neka bi vam Gospod otvorio vid duhovni, da vidite sva blaga, koja su nam javljena i ponuđena rođenjem Sina Božijega.
Pages: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 261 262 263 264 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301
Ključne reči: VLADIKA NIKOLAJ
2 komentar(a)