MISIONARSKA PISMA
118. Pismo
Trgovcu Stanimiru I. koji pita:
Da li je utornik nesrećan dan
I otac Vaš je, velite, držao utornik za nesrećan dan, pa tako i vi. Ja mislim, da ste se i Vi i Vaš otac ogrešili o svetog Jovana Krstitelja, smatrajući njegov dan nesrećnim. Međutim, vaša krsna slava je baš sam sveti Jovan. Ili možda ne znate – svakako će to biti – da je Crkva posvetila utornik ovom velikom i divnom svecu? Ne jedan nego sve utornike u godini. No pre svega dozvolite jedno kratko objašnjenje odnosno posvete sedmičnih dana. Pravoslavna crkva, Duhom Božijim rukovođena, posvetila je: ponedeonike svetim angelima Božijim, utornike svetom Jovanu Krstitelju, srede časnom krstu Gospodnjem, četvrtke svetim apostolima Božijim, petke časnom krstu Gospodnjem, subote svim svetim mučenicima za veru, nedelje vaskrsenju Hristovom.
Shodno ovim posvetama propisani su i kanoni čitanja, pojanja i molitava za svaki sedmični dan, koje bi Vi kao „dobar pravoslavac“, kako sebe nazivate, trebali da čitate i znate. I svaka ova posveta služi nam kao jemstvo naše pobede u borbi i trudu za spasenje duše. Nepobedni angeli Božji, kao hranitelji i pratioci naši, bodre nas stalno, da ne klonemo duhom. Sveti Jovan pobedio je i sebe i krvnike svoje i – vreme. Časni krst Gospodnji večni je simvol pobede istine Božije nad neistinom i pravde nad nepravdom. Sveti apostoli Božiji pobedili su svet. Svi sveti mučenici za veru pobedili su časnom smrću svojom sve mučitelje i sve sile paklene. A Hristos predstavlja glavnog Pobedioca greha, ada i smrti. On je nadahnuće i sinteza svih dobrih pobeda. Otuda nedelja predstavlja po prevashodstvu pobedu nad pobedama. Mi hrišćani verujemo, da pobedničke sile svetlosti vladaju nad danima, a nikako neki neodoljivi astrološki kismeti. Kroz Hrista je čovek veći od zvezda i jači od svih sazvežđa.
I tako, dakle, utornik, dan velikoga proroka i preteče Hristovoga, nema ničega zloga u sebi, osim onoga zla, koje ljudi nabace na nj. Jer dani i vremena su u Božijoj vlasti. I Bog nam daje dane kao čiste listove, osvetljene jarkim suncem. Da svaki čovek ostavi otisak duše svoje na svakom tom listu, od rođenja do smrti. Kao što je Spasitelj ostavio otisak lica Svoga na marami svete Veronike. Zamislite, koliko će se nakaznih i gnusnih slika naših izneti pred Sud Božiji, ako se blagovremeno ne pokajemo, i ne popravimo! Ako li se pokajemo, Bog će sve naše prljave dane ubeliti, i nakazne likove naše obratiti u sjajne likove angelske. Po reči proročkoj: ako su grijesi vaši kao skerlet, postaće bijeli kao snijeg, veli Gospod (Isa. 1, 18). Nije li Vam jasno, da ne čine dani nas nesrećnim nego mi dane? Ne pada baksuzluk dana na ljude, nego baksuzluk grešnih ljudi na dane Božije. Kao mračne mrlje! Vi spominjete utornik kao dan Kosovske bitke. Time ništa ne dokazujete. Jer Srbi su postradali na Kosovu u utornik ne zbog zlokobnosti utornika nego zbog zlokobne vlastele svoje. Narodna duša nije osudila utornik, niti svetog Lazara što je otvorio bitku u utornik. Narodna duša tražila je i našla je uzroke poraza daleko pre onog Kosovskog utornika. I izrekla je duša narodna pravedan sud:
„Velikaši, proklete im duše,
Pogaziše vjeru i poštenje,
U bezumlju svome osiliše,
Na konjima u hram ulaziše
I naforu kopljem dohvataše!“
Pa ipak – ipak preostaje jedna jeziva tajna u pogledu da-na. Dogodilo se, da je neko zapalio kuću svome susedu u petak. Krivac je ostao nepronađen. Prošlo kratko vreme, i deca palikućina igrajući se zapale njegovu kuću – u petak. Je li petak zlokoban dan? Ne, nego je greh zlokoban. Jedan od vizantijskih vladara, ikonoborac, izbacio je ikone iz Svete Sofije na Božić. Druge godine on bude ubijen od zaverenika pri ulasku u Svetu Sofiju – na Božić. Je li Božić onda zlokoban dan? Ne, nego je greh zlokoban. Ko u ovome vidi neku slepu fatalnost dana, taj gata. A ko ovakva događanja čita kao opomene ili signale Svevidećeg, taj inteligentno čita.
Obično se ljudi straše onog dana, u koji su izvršili neki zločin. No taj jezivi strah u njih uleva opet onaj Svevideći a ne sam dan. – U svakom slučaju, dakle, svi su dani Božiji čisti i nevini.
Mir ti i radost od Gospoda.
Pages: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 200 201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 261 262 263 264 265 266 267 268 269 270 271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301
Ključne reči: VLADIKA NIKOLAJ
2 komentar(a)