NASLOVNA » Društvo, Inoslavni, SPC, TRAGOVI U VREMENU » Hrvatski biskupi patrijarhu Irineju poručili da su njihova crkva i Hrvatska u svemu čiste pred Srbima

Hrvatski biskupi patrijarhu Irineju poručili da su njihova crkva i Hrvatska u svemu čiste pred Srbima

Članovi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) uputili su patrijarhu srpskom Irineju pismo zbog, kako su obrazložili, učestalih prekora velikodostojnika SPC na račun Katoličke crkve i biskupa u Hrvatskoj, želeći da „dobronamjerno i s poštovanjem” iznesu svoj stav o tome.

Pismo na osam stranica upućeno poglavaru SPC juče je u celosti objavljeno na sajtu HBK, a datirano je na 18. decembar 2018. godine.

Hrvatski biskupi smatraju da pojedine izjave srpskog patrijarha ne doprinose pomirenju, već ulivaju strah, kao i da nema saosećanja za žrtve sa hrvatske strane i ignoriše nezavisnost hrvatske države.

Na prve dve stranice pisma citiraju se izjave patrijarha Irineja izgovorene u različitim prilikama: da Katolička crkva u Hrvatskoj ćuti na nemile događaje, da SPC do sada nije čula od njih izvinjenje i reči kajanja povodom stradanja srpskog naroda u 20. veku, da je Katolička crkva mogla da onemogući „Oluju”…

Takođe, 19 potpisnika pisma poglavaru SPC reagovalo je i na stav patrijarha Irineja da SPC ima bolje odnose sa Svetom stolicom nego sa hrvatskim biskupima, kao i da „srpski pravoslavni episkopi više drže do autoriteta rimskog biskupa nego pojedini hrvatski katolički biskupi”.

„Smatramo neobičnim da poglavar jedne pravoslavne pomjesne crkve javno suprotstavlja biskupe Katoličke crkve u Hrvatskoj papi Franji, upućuje im prijekore i pripisuje zločine cijeloj toj crkvi i cijelom hrvatskom narodu.”

U pismu se napominje da izjave poput onih koje su citirane ne doprinose rešavanju spornih pitanja, izazivaju otpore u hrvatskom društvu prema srpskom patrijarhu, SPC i srpskim građanima u Hrvatskoj, kao i da podstiču mržnju.

„Nastupi koji ne pokazuju nikakvo saosjećanje za žrtve i stradalnike uzrokovane od srpske strane naročito teško pogađaju one hrvatske ljude koji su za vrijeme nedavnog Domovinskog rata bili istjerani iz svojih domova na području tzv. Republike Srpske Krajine, Bosne i Hercegovine, najzad iz banjalučkog kraja, gdje nije bilo rata, a ubijena su trojica sveštenika”, pišu članovi HBK.

U nastavku se navodi ono što je ocenjeno kao prećutano: da je u Hrvatskoj 1992. bilo oko 800.000 izbeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije, da su većini popaljene kuće, brojna rodbina poubijana, a mnogi oterani u srpske logore, kao i da je stradalo 15.007 osoba.

„Posebnu težinu ima izjava Vaše svetosti da je nedavni rat mogla da spriječi Katolička crkva u Hrvatskoj. Nije ona imala nikakvog uticaja na srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, na Jugoslavensku narodnu armiju, na paravojne formacije iz Srbije, ni na druge koji su pokrenuli i vodili rat na hrvatskom tlu. Naše zauzimanje za mirno rješavanje problema kod njih nije imalo nikakvog odjeka”, ističe se u pismu.

Za razliku od ove „mirovne inicijative” hrvatskih biskupa, srpska država i SPC, kako se navodi, zastupale su stav da Srbi ne mogu da žive s Hrvatima u samostalnoj hrvatskoj državi. Kao potpora tih reči, citira se prethodni poglavar SPC patrijarh Pavle, dok se sadašnji patrijarh Irinej optužuje da prećutkuje hrvatsku državu, pa se u pisanim porukama vernicima gotovo redovno ne navodi država u kojoj oni žive, nego Dalmacija, Slavonija, Lika.

U različitim prilikama, podseća se, biskupi su se zalagali za pravo Hrvata na slobodnu državu, ali i za pravo svih njenih građana, „najposle Srba”, da u njoj žive vlastiti nacionalni, kulturni i verski identitet.

„Hrvatski biskupi su nakon legalne i međunarodno priznate vojno-redarstvene akcije ’Oluja’ upozoravali na nedopustivost ubistava, pljački i paljenja kuća srpskih izbjeglica, te su se zauzimali za njihov povratak… Između ostalog, biskupi su intervenirali kod hrvatskih vlasti da se episkopi SPC koji su na početku rata otišli iz Hrvatske vrate u svoja sjedišta.”

Podseća se i da se 1995. HBK na dan početka operacije „Bljesak” oglasila povodom pedesetogodišnjice završetka Drugog svetskog rata, pa se osvrnula i na „trenutne ratne nevolje” i izrazila žaljenje prema svakoj žrtvi u Jasenovcu, kao i prema Srbima stradalim u ratu 1991–1995, u kojem su „prema posljednjim statistikama stradale 7.204 osobe, većinom pripadnici srpskih vojnih formacija”.

Hrvatski biskupi, kako se navodi, zalažu se za postizanje trajnog mira i pomirenja, pa tako „svake godine u jasenovačkoj katoličkoj župnoj crkvi slave s brojnim vjernicima Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika, kada se u svojoj molitvi, kajanju i praštanju spominju nedužnih žrtava bilo koje nacionalne i vjerske pripadnosti, ubijenih pod bilo kojom zastavom, od žrtava jasenovačkog logora i blajburškog križnog puta do žrtava Domovinskog rata, kako na hrvatskoj, tako i na srpskoj strani”.

Zalažući se za dostojanstven razgovor i izbegavanje polemike preko medija, hrvatski biskupi su na kraju pisma naveli i da ima jedna izjava patrijarha Irineja koja ih ohrabruje: ona u kojoj poglavar SPC navodi da upiranje prstom prema susedu ne donosi nikome ništa dobro.

 

Izvor: Fakti

18 komentar(a)

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *