NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Duhovno uzdizanje » DUHOVNA GRADINA

DUHOVNA GRADINA

 

HILANDARAC
DUHOVNA GRADINA
ZBIRKA MUDRIH IZREKA SVETIH OTACA
ZA DUHOVNI ŽIVOT
 

 
26. POMISLI – MIŠLJENJA
Kao što je nemoguće zabraniti vjetru da dopre do otvorenih grudi, tako je nemoguće zaustaviti priliv i navalu pomisli, stoga što je čovječija duša po samoj prirodi svojoj (a uslijed grjehovnoga pada naših praroditelja) otkrivena za dejstvo uticaja zla. (Ava Pimen).
Jedan brat došao je kod Ave Pamva i žalio mu se na svoju duševnu borbu sa po mislima. Pamvo mu je, između ostaloga, rekao ovo: „Nemoj se čuditi tome šta se sa tobom događa. Ti vidiš mene kako sam star; sedamdeset godina živim u ovoj kolibici, u staranju za moje spasenje. U ovoj i ovakvoj starosti, evo, do sada trpim iskušenja i napasti (od pomisli).
Iskušenja ne može niko izbjeći, ali se mogu izbjeći padanja (u grijeh). (Teofan, ep. Vladimirski).
Ostrvo koje leži nasred mora, može li zaustaviti da ga talasi ne zapljuskuju? Pa ipak ostrvo daje otpor i protivi se talasima. Tako i mi ne možemo zaustaviti navalu misli, ali se možemo njima protiviti i davati im otpor. (Sv. Jefrem Sirin).
Ti ne možeš, razumije se, zaustaviti letenje ptice, ali joj možeš spriječiti da svoje gnijezdo ovdje ili ondje namjesti. (Prota J. Tolmačev).
Ne treba očajavati uslijed borbe koju nam stvara napadaj misli. Ako se revnosno protivimo pomislima, onda borba sa njima plete nam dragocjene vijence. (Drevni Paterik).
Prepodobna Sara bila je napadana pomislima bluda čitavih trideset godina, i nikada se nije pomolila o tome da se taj napadaj udalji od nje, no se je samo molila Bogu da joj da hrabrosti i trpljenja u toj borbi.
Ako li ponekad bezbožne i nevaljale misli uznemiruju tvoj um, nemoj očajavati, nego se opominji u pameti Božije milosti. Kome je povjerena lađa, toga gospodar lađe nikada neće ukoriti riječima: Zašto si dopustio da talasi biju moju lađu? Možda će samo kazati: Zašto se nisi starao o lađi i nisi se protivio talasima? (Sv. Jefrem Sirin).
Mi bivamo osuđeni ne zato što ulaze u nas grešne misli, no uslijed zloupotrebe sa njima (tj. što ih primamo, usvajamo i njima se potčinjavamo, tako da se misli pretvaraju u djela).
Ne potpadamo pod osudu zbog toga što pomisli ulaze u nas (ili pravilnije: nailaze na nas), nego što im dajemo rđav pravac. (Sv. Varsanufije Veliki).
Ne budi lijen i neradan pri pomislima. Jer se nikakva misao ne može sakriti od Boga. (Sv. Marko Posnik).
Nikada ne dopuštaj ući u srce tvoje pomislu koji bi Boga prognjevio. (Ava Siluan).
Budi stražarem srca tvoga da ne bi u njega tuđinci ulazili: neprestano govori dolazećim pomislima: „Jesi li od naših ili od neprijatelja naših“ (Is. Navin 15, 13). (Ava Stratigije).
Bezopasnije je ne pustiti neprijatelja u kuću svoju, nego li pustivši ga boriti se sa njim. (Sv. Tihon Zadonski).
Svaku grešnu misao odmah goni iz srca, kao što zbacuješ i najmanju varnicu sa svoje haljine.
Kao što ne bi zadržao škorpiju pod pazuhom svojim, tako ne zadržavaj rđave misli u srcu tvome. (Ava Evagrije).
Gasi varnicu dok se nije u plamen pretvorila, i ubijaj neprijatelja (rđavu misao) dok je još mali. (Sv. Tihon Zadonski).
Kao što je lasno varnicu ili žišku ugasiti prije nego li bukne u plamen, tako se i rđava želja lasno uništava u samome početku njenom. (Jakov, arhiep. Nižegradski).
Lukava pomisao sa vrlinama u duši teško napreduje kao god i trava na lejama zasađenim povrćem ili biljem. (Po Sv. Je-fremu Sirinu).
Ako budemo rđave pomisli odsijecali, odsijecaćemo s njima i grijehe. Od pomisli biva i grijeh, kao od žila – drvo, ili kao od sjemena – plod. Povadi ili isijeci žile, i drveta neće biti; zgnječi ili uništi sjeme, i ploda neće biti. (Sv. Tihon Zadonski).
Ne postaje oblak bez duvanja vjetra; i strast se ne rađa bez misli. (Sv. Marko Posnik).
Kao što neiskusno tele, trčeći za travom da se napase, lako se naduje, tako biva i sa dušom koju malo pomalo zavaravaju i sablažnjavaju pomisli. (Sv. Marko Posnik).
Nije dolazak pomisli grijeh, nego drugarska (prijateljska) besjeda uma sa njime. (Isti).
Svaki griješi zbog toga što, pri napadu rđavih misli, ne odbacuje ih istog minuta protivljenjem njima. (Ava Seren).
Lukave pomisli čupaj i iskorjenjuj drugim mislima. (Sv. Nil Sinajski).
Pomisao ti slika sladosti grešnoga djelanja, ali ti pomišljaj o zapovijesti Božjoj, koja zabranjuje to djelanje, pomišljaj o onim plačnim posljedicama do kakvih dovodi kratkovremena sladost grijeha i tada će se grešna misao udaljiti od tebe.
Često podiži um na molitvu, pa ćeš istrijebiti pomisli koje prilaze srcu tvome. (Ava Talasije).
Moli se snažno i sa uzdasima u vrijeme napada rđavih pomisli. Moli se: ,,Gospode, pomiluj me! Gospode ne ostavi mene!“ „Bože, pohitaj da me izbaviš; Gospode, da mi pomožeš“ (Psal. 70, 1-2), ili slično tome, te tako rđave pomisli te neće savladati.
Ne goj naširoko tijelo tvoje, pa će se umanjiti u tebi skrnavne i gadne misli. (Ava Evagrije).
Kao što ljuta ili gorka ljekarstva umanjuju žestoke bolesti, tako i molitva sa postom progoni zle pomisli. (Prepodobna Sinklitikija).
Kao što je pogled na bakarnu zmiju, koju je Mojsej u pustinji na drvo uzdigao, a koja je bila praobrazom krsta Hristova, brzo iscjeljivao onoga koga je otrovna zmija ujela, tako i pogled pokajanja, vjere i molitve na raspetoga Isusa brzo iscjeljuje dušu, izranjavljenu otrovnim utiscima pohotljivih pomisli. (Filaret Moskovski).
Kao što zmija, izvučena iz tamne rupe na svjetlost, stara se da pobjegne i sakrije se, tako i zle pomisli, budući objelodanjene iskrenim priznanjem i ispoviješću, staraju se da pobjegnu od čovjeka. (Ava Mojsej).

Jedan komentar

  1. rosa petrović

    tekst ove knjige je vrlo dobar i cela knjiga od ogromne koristi nama čitaocima, ne treba ništa menjati ili prepravljati, kako jeromonah Atanasije u Pogovoru misli da bi trebalo. Ovo je odlično urađeno!

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *