NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Duhovno uzdizanje » DUHOVNA GRADINA

DUHOVNA GRADINA

 

HILANDARAC
DUHOVNA GRADINA
ZBIRKA MUDRIH IZREKA SVETIH OTACA
ZA DUHOVNI ŽIVOT
 

 
25. GRIJEH
Nema zla, nema nesreće, nema bijede, koja bi bila pogubnija i strašnija od grijeha. (Filaret, arh. Černigovski).
Šta može biti nesrećnije od grijeha, od koga proističu sve ostale bijede? On rastavlja čovjeka od Boga, stavlja ga u neprijateljstvo s ljudima, dijeli samoga sebe od sebe. (Filaret, mitrop. Moskovski).
Od sviju zala ljudskih, samo je jedino grijeh pravo zlo. (Sv. Zlatoust).
Ubica rastavlja dušu od tijela, a grijeh ubija i dušu i tijelo.
Grijeh lišava dušu mira, um – svjetlosti i prosvjećenosti, tijelo – netruleži, zemlju – blagoslova, svaku tvar – svake dobrote. Grijeh počinje time što upućuje čovjeka u pakao, a završava time što čovjeka baca u pakao. (Filaret Moskovski).
Grijeh je užasniji i od samoga đavola: stoga što je grijeh prevratio svijetloga anđela u samoga đavola (tj. sami je svijetli anđeo postao đavo zbog grijeha).
Kao što aspide (zmije otrovnice) svojom rođenom pojavom na svijet ubijaju svoju majku, tako i grijesi gube one koji ih čine. (Sv. Isidor Pelusiot).
Nema grešnika koji na kraju svoga života ne bi kazao sa Jonatanom: „Jedući okusih malo meda, i evo ja umirem“ (1 Carstva 14, 43). (Inokentije, arhiep. Hersonski).
Sladak je čovjeku grijeh, no gorki su i teški plodovi njegovi.
Grijeh je najgorčiji grozd, od upotrebe koga nastupa preteška muka i tuga. (Blaženi Avgustin).
Svaki grijeh jeste pijanstvo, i posle istrežnjenja nastupa velika neprijatnost i dosada. (Prota J. Tolmačev).
Grijeh i tuga su u tijesnoj, neraskidnoj vezi. „Nevolja i tuga na svaku dušu čovjeka koji čini zlo“ (Rimljan. 2, 9). (Isti).
Grijeh biva sladak na kratko vrijeme, a gorak na duže vrijeme. (Sv. Dimitrije Rostovski).
Naslađivanje grjehovno je privremeno, a muke su zbog njega vječne.
Kratka je sladost grijeha, no vječna smrt dolazi za njime. (Sv. Tihon Zadonski).
Putevi su poroka i bezakonja s početka glatki i prijatni, po njima se ide lako, brzo i neprimjetno, no posljedice njihove gledaju na dno pakla. (Dimitrije, arhiep. Volinski).
Rob grijeha liči na čovjeka koji silazi sa visoke i strme planine: s početka vodi horizont opširan, mnogi su izgledi pred očima, staza pod nogama; ali što ide dalje i niže, tim je horizont uži, tim je manje izgleda i tragova, i, naposljetku, ostaje jedna putanjica (stazica) koja vodi ili bolje reći primamljuje u provaliju.
Ti, mili moj, bježiš od vatre da ti tijelo ne izgori; bježi i od grijeha da ti tijelo zajedno s dušom ne sagori u vatri koja se ne gasi. (Sv. Jefrem Sirin).
Dobro bez nagrade, a zlo (ili grijeh) bez kazne neće ostati.
Ko zlo živi, zlo će i dočekati.
Ko čini zlo, zlo će ga i snaći.
Ako od rđavoga djela imaš dobitka, smatraj to zalogom nesreće.
Zlim načinom zadobiveno, na zlo će se i utrošiti.
Čime ko griješi, time se u većini slučajeva i kažnjava: sagriješio je Zaharije ustima, preko usta je i kažnjen (nemilom) (Luk. 1, 20). Takva je pravda Božija. (Prota P. Sokolov).
Šta ko sije, to i požanje.
Dobra upotreba susretanja neprijatnosti u životu sastoji se u tome: da porazmislimo kakav nas je korak ili postupak doveo do te neprijatnosti, i to će nam u buduće propisati pravila opreznosti. (Filaret Moskovski).
Ako izbjegavaš govor o onome što činiš, onda prestani to činiti, pa neće biti ni govora. (Sv. Isidor Pelusiot).
Ako te ko sramoti (panjka, beščasti, grdi), ne ljuti se, nego plači i uzdiši, ne zbog toga što te ruže, nego zbog grijeha koji te je podvrgao takom beščašću. (Sv. Zlatoust).
Bježi od pohvale i pohvaljivanja, ali se stidi ukoravanja. (Sv. Nil Sinajski).
Ponižavajuće vladanje u društvu, nije isto što i hrišćanska smjernost.
Dobro je tražiti oproštaja od Boga i od ljudi zbog učinjenog grijeha, ali je bolje ne činiti ono za šta treba tražiti oproštaj. (Filaret Moskovski).
Grijeh je sam sebi kazna (Jerem. 2, 19; Sim. 2, 9), slično kao što je i vrlina sama sebi nagrada (Mat. 5, 6).
Krivac, ma kako vješto da se izvuče ispod kazne za svoj prestup, ipak taj prestup svagda sa sobom nosi.
Zla djela, još prije pakla, muče ovdje savjest.
Budi uvjeren da ti ništa drugo ne priliči nego li dobro (tj. da samo dobro činiš).
Zagledaj podublje u srce tvoje i sam ćeš vidjeti da svaka zla misao, svaka zla želja, svako zlo djelo donose tebi stid i sram, ne gledajući na to što niko ne zna tvoje misli, želje i djela. A doći će vrijeme kada će svi sve doznati.
Mnogo je lakše pretrpjeti zlo i nesreću, nego li biti njinim uzrokom. Čovjek sa čistom savješću strada, no mir njegove duše nije pomućen ni poremećen; čovjek čineći zlo drugome, nosi to zlo u sebi samom. Ono mu ne da mira ni danju ni noću; ono je crv koji ga grize i podgriza neprestano.
Onaj porok za kojim revnosno trčimo, posle nas goni svuda.
O! grijeh je najužasnije zlo u svijetu. Bježite od grijeha, u krajnjem slučaju bar radi toga da, ukoliko je moguće, manje vas pritiskuju bijede zemaljskog života. (Po Filaretu, arhiep. Černigovskom).
Onaj je slijep kod očiju koji ne vidi koliko je ubitačan njegov grijeh. (Sv. Grigorije Bogoslov).
Svaki koji čini grijeh, rob je grijehu“ (Jov. 8, 34). Zar je slobodan koristoljubac? Zar nije okovan u zlatne lance? Zar je slobodan pohotljivac i ugađač tijelu. Zar nije vezan, ako ne čvrstim vezama, a ono mekim mrežama iskušenja? Zar je slobodan gordeljivac, častoljubac i slavoljubac? Zar nije prikovan, ne po rukama i nogama, već glavom i srcem za svoga sopstvenog idola? (Filaret Moskovski).
Kao što zarđalo gvožđe gubi čvrstinu i snagu toliko, da, dok ga ranije nije mogla slomiti ni velika snaga, sada, kao zarđalo, lomi se i kida od malog naprezanja, premda mu je debljina i količina ista; tako i kod grešnika ostaje sav znak slobode, on je u nekim slučajevima slobodniji po izgledu i od samoga pravednika, koji je svagda vezan savješću i strahom Božijim; no grešnik nema unutarnje moći za dobro, i pri malom naprezanju na kakvo dobro, grešnik se osjeća slab kao dijete. (Sv. Zlatoust).
Nevaljalci i bezbožnici, premda naizgled žive, ali su oni nesrećniji od umrlih. (Sv. Amvrosije Milanski).
Bezbožni i pokvareni plaše se ondje gdje sasvim nema straha (Psal. 52, 6); a gdje bi i od čega bi imali razloga da se plaše i da strahuju, oni su bez plašnje i bez straha. (Po proti P. Sokolovu).
Mnogi griješe iz bojazni da ih svijet ne prezire zbog toga što preziru zakone ili uredbe ovoga svijeta. (Po Filaretu Moskovskom).
Mi ne treba da se osvrćemo na uvrede ili ismijavanje ljudi, ako bismo, zadovoljavajući njih, vrijeđali Boga.
Bolje je izabrati smrt ili umrijeti, kada to nužda ustrebuje, nego li sagriješiti. (Npr. zli ljudi te napali i traže da budeš saučesnik ili pomoćnik kakvoga njihova zločinstva. U ovim i ovakvim slučajevima bolje je i poginuti, nego li u njihovom bezakonju učestvovati). (Po Sv. Tihonu Zadonskom).
I jedan grijeh, kao uvreda beskrajne veličine Božije, zaslužuje vječnu kaznu i smrt.
Jedan grijeh svagda privlači drugome grijehu.
Smatraj sebi za veliku nesreću, ako u čemu bilo zadovoljiš svoju pohotljivost. Jer zadovoljenje jedne požude ili tjelesne naslade podstiče i pobuđuje na mnoge druge.
Svaki novi grijeh stavlja novi pečat (mrlju) na dušu našu.
Bolje je lišiti se hiljadu ukrasa tijela, nego li iznijeti pred Svevidca najmanju mrlju na duši i savjesti svojoj.
Ništa nije sakriveno od Sudije Boga; stoga je uzaludno staranje griješiti u tajnosti i skriveno. (Sv. Nil Sinajski).
Jedan starac rekao je: „Čudna stvar! Mi se molimo Bogu tako kao da je On uz nas i sluša naše riječi (što u stvari i jeste); a kada griješimo, to činimo tako kao da nas On ne vidi. (Drevni Paterik).
Bog je Sudija ne samo spoljašnjih naših dijela, nego i unutrašnjih misli.
Što se stidiš činiti pred ljudima, o tome ni misliti ne priliči. (Ava Isaija).
Što je strašno činiti pred ljudima, o tome je strašno pomišljati u srcu pred Bogom. (Duhovni Margarit).
„Zabranjene prazne riječi, čak i prazne misli, to je već odviše teško“, govore lakomisleni; „bez nužde je strogo“, misle drugi koji ne razumiju; „prazne (uzaludne) riječi nisu štetne, a prazne misli – još manje“, vele treći. – Da, maleni insekti većinom nisu otrovni i smrtonosni, pa ipak, zar bi ti živio u vazduhu koji je njima ispunjen, gdje oni neprestano padaju na oči i u oči, ili zuje oko ušiju, uznemiravaju osjetljivost naših čula i u stotinama nanose ti zbilja ne smrtonosne rane? (Filaret Moskovski).
I mali grijesi nisu malenkost ni sitnica.
I sa malim grijesima nemoguće je ući u Carstvo Nebesko.
Jabuka, koju su naši praroditelji u Edemu (zemaljskome raju) pojeli, nije bila velika, no kakve su otuda proizašle posljedice i sam znaš.
Iz primjera onih koji postaju lov lovca, nauči se ne prenebrjegavati i malenkosti. Jer se dešava da ptica, pavši u zamku, zadržava se tamo jednim noktom, u kom slučaju ne pomažu joj ni krila ni to što je sva, osim nokta, izvan zamke, te tako biva ulovljena. (Sv. Jefrem Sirin).
Ono što se čini da je od male važnosti, dobiva ponekad ne mali značaj. (Filaret Moskovski).
Male i neznatne pogreške često su umanjivale slavu velikih ljudi.
Kada se na buretu nalazi mali otvor, vino isteče prije nego li gospodar o tome dozna, ako je nebrežljiv; tako i prenebrjegavanje najmanje i neznatne po izgledu stvari ili okolnosti, gubi plod kod neradna i nemarna čovjeka. (Ava Isaija).
Ne govori da je ovo ili ono ništavna sitnica: sitnice mnogo znače u životu. Rana, zadobivena iglom, ponekad poražava većma nego li bolest koja obuhvata svo tijelo. Ponekad od male varnice postaje požar koji se lasno ne može pogasiti i koji nemilosrdno uništava sve što je godinama tečeno i pažljivo čuvano. (Kiril, episkop Melitonski).
Malo važno nije malovažno i neznatno, kada proizvodi nešto veliko. (Sv. Grigorije Bogoslov).
Neka bi mali grijeh i ne bio veliki sam po sebi, ali zato mnogo sličnih grijehova čini veliki grijeh.
Ako bi ko, napunivši vreću pijeska, zaplivao sa njime po dubokoj vodi, od težine njegove mogao bi isto tako potonuti kao i od velikoga kamena, kada bi ga na leđima nosio. Tako i od malih grijehova, koji mogu u masi sastaviti težinu ravnu velikome grijehu, ili čak prevazići težinu velikoga grijeha, čovjek može tako poginuti kao i od velikih grijehova. (Petar, episkop Tomski).
Izlišnosti i u malim stvarima nisu malenkosti. (Filaret, arhiep. Černigovski).
Ko želi svojoj duši spasenja, taj treba da se čuva i od malih naizgled grijehova i da se i za njih kaje, stoga što mnogo puta ponavljanje i malih grijehova vodi ili neposredno ka bezakonjima, ili većemu samrtnom grijehu koji lišava dušu njenih blagodatnih moći.
Bježi čak i od najmanjih grijehova, stoga što, ko se ne udaljava od malih, nasigurno će pasti u velike i teške grijehe.
Ko biva pobijeđen u malim stvarima, taj biva pobijeđen i u velikima. (Ava Isaija).
Ko ne čuva sebe od malih pogrešaka, taj će malo po malo i u velike padati. (Toma Kempijski).
Ko sagrešenja svoja smatra za mala, taj pada u teža i rđavija od pređašnjih. (Sv. Isak Sirin).
Smatrajući ovo ili ono malim, zar se ne dolazi do toga da nikakav grijeh ne smatraju velikim? (Filaret, arhiep. Černigovski).
Lakomislenost se smije nad pobožnošću i dolazi do bezbožnog života. (Isti).
I mali grijeh može dovesti čovjeka do velikih zločina.
Lakrdijaš (šaldžija, razuzdan) može postati zločinac, a dosjetljivac (domišljat) – bogohulitelj.
Ma koliko da se jedan grijeh čini malim, on je ipak zlo sjeme iz koga može izrasti ogromno zlo. To je isto što i sjeme otrovnog rastinja: u početku sadrži male doze otrova, a kad poraste – kolike tek onda doze! Takve su npr. probe neuzdržljivosti u piću, koje često prelaze u pijanstvo (u strast pijanstva). Takva je naklonost slušati ismijavanje drugih i čak ogovaranje i klevetanje: ispočetka je to samo kao šala, a međutim se docnije pretvori u naviku podsmijevanja, ogovaranja, spletkarenja. Svaki prestupnik (krivac) spočetka je bio nevin i nije odjedanput postao velikim grešnikom. Prvi korak njegov na putu poroka jedva je primetan, no ne zadržan i ne zaustavljen, on je poslužio kao početak užasnih zločina. Dušegubilac može biti da je u početku udavio samo pticu. – Ne treba, dakle, dopuštati ni male početke zla. Grijeh je što i vatra, kojom je opasno igrati se. Jedan nevaljao pogled, jedna sablažnjavajuća riječ može dovesti čovjeka do velikih grijehova.
Čuvaj se maloga grijeha, da ne padneš u velike.
Kad bi se mi čuvali od malih (grijehova) i od onoga što nam se čini ništavnim, to ne bi padali u velike i teške. (Ava Dorotej).
Ne budi nemarljiv ni tada kada ti se učini neznatan prestup i pogreška. U protivnom, docnije ćeš naći u njemu nečovječnoga gospodara i bićeš pred njim kao vezani sluga. (Sv. Isak Sirin).
Čuvaj se i maloga (grijeha), pa nećeš pasti ni u veći.
Ne čini zlo čak ni u šali, jer se dešava da poneki šaleći se čini zlo, a poslije i preko volje primamljuje se i zanosi se njime. (Ava Dorotej).
U svemu i svagda, a tim više u zlome djelu, važan je samo prvi korak. Učiniti ga – nije lasno; drugi korak već je lakši, a potom čovjek već ne ide, nego juri po utvrđenom i glatkom putu zla.
Strašni grijeh kada se ponavlja biva manje strašnim.
Ko danas ukrade jednu bakarnu paru, sutra će ukrasti dvije, zatim tri, i naposljetku doći će i do krađe srebrnih.
Dok je pogreška ili prestup još mali i nije sazreo, uništi ga prije nego li pusti i raširi grane i stane zreti. (Sv. Isak Sirin).
Pazimo na sebe i pobrinimo se o lakom, dok je ono lako i ne postane teškim, stoga što i dobročinstva i grijesi počinju od maloga i vode ka velikome dobru ili zlu. (Ava Dorotej).
Svemu što se rađa, začetak mu je mali, i budući mali pomalo se hrani i raste. (Sv. Marko Posnik).
Grijeh je što i vatra. Ukoliko se umanjava materijal koji ju podražava, utoliko se ugasi; ukoliko se dodaju drva utoliko se većma raspaljuje. (Sv. Marko Posnik).
Zlo je slično varnici (iskri), zato je gasi. U protivnom, nastupiće požar i ti ćeš izgorjeti u paklenoj vatri.
Gasi varnicu dok ne pređe u plamen, i ubijaj vraga (rđave misli, želje, djela) dok je on mali. (Sv. Tihon Zadonski).
Lakše je ne potčiniti se poroku u početku i izbjeći ga kada je on samo blizu nas, nego li ga presjeći i dići se više njega kada je on već u nama učinio uspjeh; kao što je lakše poduprijeti i zadržati kamen u početku, nego li ga podići u visinu u vrijeme pada. (Sv. Grigorije Bogoslov).
Dopustivši u sebe početak, nemoj reći: on me ne može pobijediti. Jer ukoliko si mu se ti predao, utoliko si njime pobijeđen. (Sv. Marko Posnik).
Nemoguće je preodoliti veliko, ako ne odoliš malovažnome. (Sv. Isak Sirin).
Ko biva pobijeđen u malome, taj biva pobijeđen i u velikome, i ko pobjeđuje ono prvo, taj pobjeđuje i ovo drugo. (Ava Isaija).
Čuvajte se prenebrijegavati malo, ne prezirite ga zato što je malo i ništavno; ono nije malo stoga što se preko njega stvara rđava navika. (Ava Dorotej).
Uništavaj grijeh u početku dok je on mali, dok je lasno protiviti mu se. Ako li to ne učiniš i popustiš da se osili i osnaži u tebi, iz njega će, kao plamen iz nepogašene žiške, postati grešna navika.
Nema većega tiranstva, koje bi bilo tako nepodnošljivo, kao navika; ne nazivaju nju uzalud drugom prirodom. (Sv. Zlatoust).
Kada svaki grijeh pomračava duhovni vid, onda navika za grijeh proizvodi, može se reći, u našim očima mutnu vodu, protiv koje nema ljekarstva. (Prota J. Tolmačev).
Ma koliko da su gadni i odvratni grijesi, navika ih čini malovažnima i ništavnima. (Blaženi Avgustin).
Hronične bolesti mogu se izliječiti samo pri velikom staranju, stalnosti i usiljavanju; to se isto može reći i za grešne navike. (Sv. Vasilije Veliki).
Lasno je grijeh učiniti, ali nije lasno od grijeha se osloboditi.
Da ne bi trpio terete grjehovne, treba biti trezven, bodar nad sobom, pazeći ne samo na svoje riječi i postupke, nego čak. i na svoje misli, osjećaje i želje, i ne davati sebe u ropstvo najljućemu od sviju neprijatelja i najužasnijemu od sviju zala, to jest grijehu.
Preduprijediti zlo lakše je, nego li ga nadvladati. (Prota J. Roždestvenski).
Šta poželiš o tome ćeš se i pobrinuti, ka tome ćeš i težiti, to ćeš i tražiti, a čega ne poželiš, o tome niti ćeš se brinuti i misliti, niti ćeš ga tražiti.
Grešna želja isto je što i bačeno zrno u zemlju. Zrno posijano u zemlji svakim danom sve se više i više razvija, raste i uzraste u veliko drvo. Isto tako i poročna želja; u početku se ona razvija lagano, zatim sve više i više, i na posljetku ovlada svim bićem našim. Tako su štetne i pogibaone za nas rđave i grešne misli.
Uništavajmo u sebi gadne misli, da zbog njih ne dođemo do gadnih djela. (Prota Evgenije Pop).
Ako ne upotrijebiš silu nad sobom, nećeš pobijediti porok. (Toma Kempijski).
Da bi pobijedio neku tvoju slabost i manu, nikako joj ne popuštaj.
Mi bi sebe mogli izbaviti od ma kakvih stradanja, samo kada bi odlučno kazali sablazni i zlu, ne! (Po Lafaetru).
Reci jednom na svagda grijehu: „ja sam neprijatelj tvoj“, i pri svakom iskušenju govori svakome lukavom pomislu: ,,ja sam neprijatelj tvoj“. (Kirilo, episkop Melitonski).
Treba omrznuti grijeh; u tom slučaju, ako je ko pokliznuo u grijehu, uskoro može izići iz mreže njegove. (Sv. Nil Sinajski).
Ko nije omrznuo grijeh, taj ako i ne čini grijeh, ubrojava se u grešnike. (Isti).
Ko gleda na zlo bez odvratnosti, taj će uskoro početi da ga gleda i posmatra sa zadovoljstvom.
Da bi omrznuo grijeh, razmišljaj češće, a osobito tada kada te napadnu iskušenja, o ubitačnim posljedicama grijeha, o šteti koja ti se zbog njega može nanijeti kroz svu vječnost, ako se ne pokaješ.
Tada ćeš omrznuti porok, kada rasudiš da je to smrtonosni đavolski, sijevajući nad nama mač. (Sv. Nil Sinajski).
Duša se može protiviti grijehu, ali ne može bez Boga pobijediti ili uništiti zlo. (Sv. Makarije Veliki).
U borbi sa grijehom obraćaj se za pomoć Onome, koji je kazao: „Bez mene ne možete činiti ništa“ (Jov. 15, 5) i ti ćeš izići iz borbe kao pobjedilac.
Kad je sotona imao toliko moći da posije u nama grijehe, Isus Hristos, kao Tvorac naš, ima razumije se kud i kamo veću silu da ih iz nas iskorijeni. Učini samo opit i probaj, riješi se na istrebljivanje grijehova pri pomoći Njegove moći, i ti ćeš se uvjeriti koliko je to za Njega lako.
Velika je moć grijeha, no stotinu je puta veća sila blagodati Božije. (Inokentije, arhiep. Hersonski).

Jedan komentar

  1. rosa petrović

    tekst ove knjige je vrlo dobar i cela knjiga od ogromne koristi nama čitaocima, ne treba ništa menjati ili prepravljati, kako jeromonah Atanasije u Pogovoru misli da bi trebalo. Ovo je odlično urađeno!

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *