NASLOVNA » BIBLIOTEKA, Duhovno uzdizanje » DUHOVNA GRADINA

DUHOVNA GRADINA

 

HILANDARAC
DUHOVNA GRADINA
ZBIRKA MUDRIH IZREKA SVETIH OTACA
ZA DUHOVNI ŽIVOT
 

 
19. DRUŽBA – PRIJATELJSTVO
 
Veliki je dobitak – iskreni prijatelj i dobri drug. (Ava Evagrije).
Iskreni drug je bolji od svakoga rođaka.
Ništa na svijetu nema prekrasnije od prijateljstva. Ono služi kao utjeha sadašnjega života. Šta može biti veće i dragocjenije od toga kada imaš kome otkriti svoje srce, podijeliti ono što je tajno, povjeriti mu ono što je od drugih sakriveno? Šta može biti utješnije nego li kada imaš iskreno predanog ti čovjeka koji dijeli s tobom radost kada si u dobru, u nesreći pak uzima saučešće, u stradanju pruža ti savjete i utjehe? (Sv. Amvrosije Milanski).
Žalost, podijeljena s kime, slabi i smanjuje se, a radost podijeljena udvostručava se.
Neprijateljstvo i omrazu treba napisati na vodi, da je što brže nestane, a prijateljstvo – na bakru, da se nasvagda sačuva čvrsto i nepromjenljivo. (Sv. Isidor Pelusiot).
Pamet teče prijatelje, nesreća ih iskušava (tj. proba kakvi su). (A. Randju).
Laste se letom vraćaju, a pred zimu se udaljuju: eto slike lažnih prijatelja. U prijatnim danima oni su uz nas, no ako vas sreća iznevjeri, oni se udaljuju od vas. (Isti).
Nesigurnoga i lažnoga prijatelja moguće je uporediti sa sjenkom koja pada na sunčani sat. Ta sjenka pojavljuje se samo na vedrini, ali iščezava s pojavom oblačka (tj. na oblačini).
Vjeran prijatelj ne okreće leđa, kada ti sreća okrene leđa.
Prijatelji ili drugovi zovu te na veselje. Oni te zovu da ih utješiš (prijateljstvom); požuri se na taj poziv. (Amvrosije Randju).
Ako tvoj prijatelj čini osjetne pogreške, ne snebivajući se ukoravaj ga, – to je prva obaveza prijateljstva.
Ako li pak na porok prijatelja gledaš ravnodušno i ne staraš se o njegovoj popravci, time javno objelodanjuješ sebe da si i ti sumnjivoga poštenja.
Prijatelj se time i razlikuje od laskavca što laskavac radi naslade i uživanja besjedi, dok prijatelj govori i ono što može ogorčiti (tj. ako prijatelju istinu kaže u oči). (Sv. Vasilije Veliki).
Ne obećavaj sebi nevinih radosti prijateljstva, ako ih ne potražiš u društvu dobrih.
Ne druži se sa čovjekom koji čini zlo svome bližnjem, i ne raduj se sa onim koji čini zlo drugome. (Ava Matej).
Ne traži poznanstva sa čovjekom lukavim. Druženje sa lukavim jeste druženje sa đavolom. (Sv. Antonije Veliki).
Prijateljstvo sa zlim čovjekom slično je jutarnjoj sjenci, koja se sve više i više smanjuje; dok prijateljstvo sa dobrim mora rasti kao večernja sjenka, dokle traje grijanje sunca.
Čestiti ljudi, videći vrlinu u svome neprijatelju, mire se sa njime, a nevaljalome prijatelju okreću leđa, ako je on nepopravljiv.
Ava Agaton je govorio: „Ako opazim da me moj najmiliji (prijatelj, drug, brat) uvlači u duševnu štetu (ili pogibao), to ću ga odmah odbiti od sebe, tj. prekratiću poznanstvo i odnose sa njime“.
Ako se u tvome prijatelju ne pokaže vrlina prekrasnom, a ne omrzneš u njemu porok, možeš li ti onda reći ili pomisliti da voliš vrlinu a mrziš porok? (Lafaet).
Ne dozvoli sebi da narušiš Božanske zapovijesti radi prijateljstva ljudskoga. (Sv. Antonije Veliki).
Ne treba imati takvih prijatelja, odnosno drugova, koji više vole bogate gozbe i čašćenja, nego li prijateljstvo.
Sa onima koji te posjećuju samo radi provođenja vremena, govori o Hristu, o smrti, o budućem životu, o sudu i o paklu; tada će oni ili poći od tebe kući sa poukom, ili više neće dolaziti tebi i oduzimati ti vrijeme.
Dragocjen je i vjeran prijatelj ili drug onaj koji, dijeleći sa nama žalost i radost, može ujedno da nam bude i naš savjetnik u teškim okolnostima našega života, i ispravitelj naših zabluda i rukovoditelj u vrlinama. No za to su takvi prijatelji ili drugovi rijetki, kao što su uopšte i dragocjenosti rijetke. Stoga Sveti Oci i savjetuju da treba biti vrlo obazriv u izboru prijatelja i druga, kome bi mogao povjeriti dušu svoju.
U koga srce tvoje nije potpuno uvjereno, tome se i ne predaji srcem. (Ava Pimen).
Prema svima budi prijateljski raspoložen, ali sve ne primaj sebi za savjetnike. (Sv. Antonije Veliki).
Ne otkrivaj svoje misli svima nego samo onima koji mogu liječiti dušu tvoju. (Isti).
Budi prozračan kao potočić (s bistrom vodom) pred Bogom i savješću, no ne daj da se u dušu tvoju zagledaju rđavi i zli; pogled poroka pomračava dušu.
Bolje je primiti zlato lažno, nego li prijatelja lažljivoga. (Ava Evagrije).
Nema strašnijega neprijatelja, nego li što je licemjeran (lukavi) prijatelj.
Čuvaj se većma zavisti prijatelja, nego li od neprijatelja; jer neprijatelj zavidi javno, a prijatelj tajno.

Jedan komentar

  1. rosa petrović

    tekst ove knjige je vrlo dobar i cela knjiga od ogromne koristi nama čitaocima, ne treba ništa menjati ili prepravljati, kako jeromonah Atanasije u Pogovoru misli da bi trebalo. Ovo je odlično urađeno!

Ovde napišite komentar ukoliko želite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *