DOBROTOLJUBLJE
PREPODOBNI JOVAN KASIJAN, RIMLJANIN
Kratko saopštenje o njemu
Sveti Jovan Kasijan Rimljanin se rodio (350. ili 360. g.) verovatno u Galskoj oblasti, u okolini Marselja, od uglednih i bogatih roditelja. Dobio je dobro naučno obrazovanje. On je od detinjstva zavoleo bogougodan život. Goreći željom da postigne savršenstvo u njemu, otišao je na istok, gde je stupio u Vitlejemski manastir i primio monaštvo. Slušajući o slavnom podvižničkom životu egipatskih otaca, on je poželeo da ih vidi i da se pouči od njih. Dogovorivši se sa svojim drugom Germanom, on se, posle dvogodišnjeg prebivanja u Vitlejemskoj obitelji, upućuje u Egipat oko 390. godine.
Oni su celih sedam godina proveli tamo, živeći u skitovima, u kelijama, u manastirima, među otšelnicima, u usamljenosti. Oni su sve zapažali, izučavali i na samom delu izvršavali, detaljno se upoznavši sa tamošnjim podvižničkim životom u svim njegovim vidovima. U svoj manastir su se vratili 397. godine, da bi iste godine opet otišli u iste pustinjske egipatske predele. Tu su proboravili sve do 400. godine.
Ostavivši opet Egipat, sveti Kasijan se sa svojim prijateljem uputio u Konstantinopolj, gde su bili blagonaklono primljeni od strane svetog Zlatousta. On je svetog Kasijana posvetio za đakona, a njegovog prijatelja, kao starijeg, za sveštenika (400. g.). Kada je sveti Zlatoust bio osuđen na zatočenje (405. g.), osobe koje su mu bile odane poslaše u Rim papi Inokentiju izvestan broj zastupnika, među kojima su bili i sveti Kasijan i njegov prijatelj. Međutim, izaslanstvo nije imalo nikakvog uspeha.
Sveti Kasijan se posle toga više nije vratio na istok, nego se uputio u otadžbinu i tamo nastavio sa svojim podvižničkim životom po egipatskim uzorima. On se proslavio i svetošću života, i učiteljskom mudrošću. Zatim je bio posvećen za sveštenika. Oko njega su se, jedan za drugim, počeli sabirati učenici i ubrzo se od njih obrazovao čitav manastir. Po uzoru na njih, nedaleko je bio ustrojen i ženski manastir. I u jednom i u drugom manastiru bio je uveden ustav po kome su živeli i spasavali se monasi u istočnim, a naročito u egipatskim manastirima.
Dobro uređenje tih manastira u novom duhu i po novim pravilima i očigledni uspesi tamošnjih podvižnika privukli su na sebe pažnju mnogih jeraraha i nastojatelja manastira Galske oblasti. Želeći da i kod sebe zavedu takav poredak, oni su zamolili svetog Kasijana da im napiše istočne monaške ustave i da iznese i sam duh podvižništva. On je rado ispunio njihovu molbu, opisavši sve u 12 knjiga pravila i u 24 knjige razgovora.
Sveti Kasijan se upokojio 435. godine. Njegov spomen se vrši 29. februara.
Iz asketskih spisa svetog Kasijana u ranije [slovensko] Dobrotoljublje uvršteno je osam knjiga (5-12) o borbi sa osam glavnih strasti i jedan (2.) razgovor o rasuđivanju, i i jedno i drugo u skraćenom obliku.
Slično ćemo i mi postupiti. Glavni odlomci će biti uzeti iz osam knjiga o borbi sa strastima, najvećim delom u potpunom prevodu, sa dodatkom nekih navoda i iz razgovora, gde bude bilo prikladno. Osim toga, smatrali smo da bi bilo potrebno da se ispred njih stavi nekoliko odlomaka iz razgovora u kojima se pokazuje značaj borbe sa strastima u duhovnom životu, njeno mesto u podvižničkom životu, njena neophodnost kao i opšti opis strasti i borbe sa njima. Posle toga, dodaćemo još odlomke u kojima se opisuju druge dve borbe – sa pomislima i sa tugom koja dolazi od nevolja i napasti. To će predstavljati dodatak prethodnom prikazu borbe sa osam pomisli. Na kraju ćemo u vidu dodatka priložiti potrebne pouke o nekoliko predmeta koji se blisko dotiču duhovne borbe, premda i govore o duhovnom životu uopšte: o blagodati i proizvoljenju kao činiocima u izgradnji duhovnog života; o molitvi, u kojoj se oni sustižu; o stupnjevima savršenstva duhovnog života, s obzirom na pobude za njega; i o kraju pokajničkih trudova. Ti dodaci nam ne smetaju da sve odlomke iz spisa svetog Kasijana naslovimo jednim naslovom: Pregled duhovne borbe.
Na taj način će odlomci iz dela svetog Kasijana biti raspoređeni na poglavlja:
- Cilj i svrha podvižništva.
- Saglasno sa tim ciljem treba odrediti i vrstu našeg odricanja od sveta.
- Borba ploti i duha.
- Opšti opis strasti i borbe sa njima.
- Borba sa osam glavnih strasti:
- a) sa stomakougađanjem.
- b) sa duhom bluda.
- v) sa duhom srebroljublja.
- g) sa duhom gneva.
- d) sa duhom tuge.
- d) sa duhom uninija.
- ž) sa duhom taštine.
- z) sa duhom gordosti.
- Borba sa pomislima i preko njih sa zlim duhovima.
- Borba sa svim vrstama tuge.
- O Božanstvenoj blagodati i slobodnom proizvoljenju kao činiocima duhovnog života.
- O molitvi.
- O rukovođenju u duhovnom životu.
- O stupnjevima savršenstva duhovnog života s obzirom na pobude za njega.
- O kraju pokajničkih trudova.
KOMENTARI